Ako nam je evropska istorija XX veka nešto pokazala, to je da je demokratije moguće lako srušiti, da društvo i moral za kratko vreme mogu završiti u ruševinama i da se ljudi jedni drugima mogu naći na nišanu preko noći.
Ono što smo takođe mogli da naučimo je da su u specifičnom istorijskom trenutku masa i elita podjednako podložni propagandi i korupciji, komentariše za Danas Ognjen Radonjić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, ocenu Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu podršku da Srbija prvi put posle 20 godina nije više u kategoriji demokratija nego hibridnih režima.
Sagovornik Danasa podseća na mišljenje filozofkinje, Hane Arent, koja kaže da je od samog početka bivstvovanja ljudi postojao sukob između slobode i tiranije i da je proizvod tog sukoba politika.
– Platon je smatrao da demagozi ekspolatišu slobodu govora kako bi došli u poziciju da postanu tirani – pojedinci koji uzurpiraju moć i institucije kako bi zaobišli ili kreirali zakone koji im donose korist. Nažalost, to se kod nas dešava u većoj ili manjoj meri poslednjih trideset godina sa kratkim trogodišnjim prekidom nakon 2000. Nakon demokratskih promena, istorijski trenutak za uspostavljanje trenutne tiranije je bilo razočarenje većeg dela društva u promene koje su nastupile nakon pada Miloševićevog režima. Izražena korupcija, nedostatak vizije, netransparentena i promašena privatizacija, guranje pod tepih ratnih zločina iz skorije prošlosti su dovele do velikog raslojavanja i kreiranja saveza između ljudi na vlasti i krupnog kapitala. U takvim uslovima, samo se čekao momenat da se pojavi čovek koji će ovom savezu dodati organizovani kriminal i pustiti kosture iz ormana, prigrliti ih i suvereno sravniti sa zemljom sve demokratske institucije koje su u međuvremenu, doduše na staklenim nogama, bile uspostavljene – kaže Ognjen Radonjić.
U predgovoru izveštaja Međunardnog instituta za demokratiju i izbornu podršku o Evropi, Adam Bodnar, dekan Pravnog fakulteta poljskog Univerziteta društvenih i humanističkih nauka, ističe da „ovaj izveštaj naglašava demokratski slom u Srbiji, jer se posle ozbiljnih problema sa izborima 2020. ne može više smatrati demokratijom. To dovodi u pitanje buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji“.
U izveštaju se posebno naglašava da Srbija prvi put posle 20 godina nije više u kategoriji demokratija nego hibridnih režima.
„Srbija, koja nazaduje od 2013, konačno je postala hibridni režim 2020. Tokom tog perioda, vladajuća Srpska napredna stranka je ograničila i diskreditovala civilno društvo i uvela ograničenja slobode medija“, navodi se u izveštaju.
Prema rečima Ognjena Radonjića, ono što je Srbija dobila nakon razočaranja u nove demokratske vlasti je “povratak na vlast onih za koje smo mislili da su davna prošlost”.
– I to nam nisu i nikada neće oprostiti. Zato nastupaju sa takvom silinom i osvetoljubivošću. U zemlji, koja se inače ne može podičiti obrazovanom populacijom, povratnici na vlast su se momentalno obrušili na obrazovanje i kulturu sa jedne, dok su masama ponudile agresivnu propagandu, laži i trivijalne sadržaje sa druge strane. Ishod su građani zatrpani informacijama, najčešče lažnim. Nauka je dokazala da ljudi koji su zatrpani informacijama gube moć rasuđivanja, pa samim tim i donošenja odluka i delovanja zbog čega se širi entropija i apatičnost – kaže Radonjić.Kako dodaje, dodatan začin koji omogućava neograničenu moć vladaru je širenje straha od spoljnog i unutrašnjeg neprijatelja.
– To mogu biti domaći izdajnici, ološ, kriminalci i tajkuni i stranci koje žele zlo našem narodu – počevši od naše regiona pa sve do trulog i iskvarenog Zapada. Ishod je da samo jedna strana ima pravo na mišljenje i svoju istinu. Svi ostali su neprijatelji vladara koji se identifikovao sa državom.
U izveštaju Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu podršku, navodi se, između ostalog, i da su izborno okruženje u Srbiji 2020. odlikovale duboke političke podele, bojkoti parlamenta i izbora i društvena polarizacija, uz „opasnu fuziju“ državnih i partijskih resursa i korišćenje komunikacije o pandemiji za dobijanje izbornih koristi.
“Zbog bojkota parlamenta pre pandemije, a zatim i bojkota parlamentarnih izbora, jer su opozicione partije tražile odlaganje izbora dok se ne obezbede jednaki i fer uslovi, Srbija je zabeležila značajan pad po kriterijumima čisti izbori, sloboda izražavanja i efikasan parlament. Srpski parlament, dodaje su u izveštaju, nije vršio proaktivan i suštinski nadzor izvršne vlasti”, navodi se.
Pandemija je, napominje sagovornik Danasa, takođe odigrala važnu ulogu širenja straha i nesigurnosti – od poruka da nam sva groblja ove zemlje neće biti dovoljna do antivakserskih državnih projekata koji imaju za cilj stvaranje dodatne konfuzije i daljeg polarizovanja društva.
– Naravno, upravo ova politika je vodila brojnim žrtvama, zbog čega su stvarni podaci o broju zaraženih i preminulih skrivani i mi i dalje nismo sa njima upoznati. Ali postoji način da dođemo do približne predstave – čuveni engleski časopis The Economist meri smrtnost od korona virusa računajući i „višak smrtnosti“ do koje se dolazi kada se uporedi petogodišnji prosek broja umrlih na godišnjem nivou u predpandemijskom periodu sa brojem umrlih na godišnjem nivou nakon izbijanja pandemije. Na dan 22.11.2021, po višku smrtnosti, to jest višku od 514 preminulih na na 100 hiljada stanovnika, Srbija zauzima šesto mesto na svetu. I eto, ne baš slučajno, ovaj naš plasman se poklopio sa našim ulaskom u prvih šest zemalja na svetu po padu u demokratiji u poslednjih pet godina i u prvih sedam zemalja po padu u demokratiji od 2010 – zaključuje Ognjen Radonjić.
U izveštaju se ističe da je više od polovine demokratija u svetu nazadovalo u najmanje jednom aspektu demokratije u proteklih 10 godina.
Među demokratijama koje su zabeležile najveći pad od 2010, mereno po svih 16 demorkatskih kriterijuma koji su ocenjivani u ovom izveštaju, nalaze se Srbija, Poljska, Slovenija, Mađarska, Turska, Nikaragva i Brazil.
U ovoj zemlji diktatori padaju kad nema šta da se jede, Vučić nervozan
Direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije Branko Čečen kaže da misli da je Aleksandar Vučić nervozan jer je "previše figura na njegovoj tabli postalo disfunkcionalno i ne može beskrajno više da zadužuje zemlju. "U ovoj zemlji diktatori padaju kada nema šta da se jede", rekao je Čečen.
To se, dodaje, rešava tako što se „pokrije kreditima“, ali da kada privreda zbog korupcije nije konkurentna dolazi do pada standarda i ta „četvrtinica koja glasa za njega počinje da se kruni“.
„Ne razumem kako neko ne može da bude nervozan kada svaki dan od kad je SNS došao na vlast dnevno imamo kršenje Ustava i neki neverovatan događaj ili postupak naše vlade“, rekao je Čečen za N1.Povodom jučerašnjeg okupljanja građana koji se protive izgradnji metroa na vodoizvorištu u Makišu, on je rekao da je verovatno kasno da se sada utiče na promenu trase metroa, ali da misli da građani, kada god pokažu svoje nezadovoljstvo, to jeste njihovo pravo i treba to da urade, bez obzira da li će uspeti. „Važno je da razumeju da nije normalno da se nešto gradi tamo gde je voda koju pijemo“, rekao je Čečen.
VideoOn je ukazao i na činjenicu da ne protestuju građani od juče i da je grupa koja pokušava da ukaže na loše strane izgradnje u blizini vodoizvorišta radi to već strahovito dugo.
Povodom izjave presednika da su na protestu bili dokoni ljudi koji nemaju šta da rade u 11 sati, kaže da je to cinizam. „Niko tu nije protiv metroa, 53 godine jedina konstanta u mom životu je metro samo što nije počeo da se gradi“, rekao je Čečen i ocenio da Vučić kao neko ko se svađa na pijaci ponovo iskrivljuje stvari i kaže – oni su protiv metroa.
„Naši najveći stručnjaci rekli su da metro ne treba da se gradi tu“, rekao je Čečen i ocenio da iz vlasti baš briga za građane i da je to prilika da se mazne neka lova „i oni će je maznuti“.
Činenicu da su u Makišu na izvođenju radova primećeni kamionu Milenijum tima, Čečen navodi da je ta firma predmet mnogih priča. „Mi, i KRIK i CINS i BIRNA bavili smo se tom kompompanijom koja uvek nekim čudom dobije neki najveći projekat u zemlji, ili oni Kinezi“, rekao je Čečen i dodao da je u pitanju paradržavna firma koja sa velikim zajedičkim interesom radi sa državnim organima.
Šariću, ali i Koluviji se smeška sloboda
Upitan da prokomentariše natpise iz štampe da se Darku Šariću, na osnovu dešavanja tokom suđenja, smeši sloboda, Čečen prvo konstatuje da pritvor od osam godina jeste kršenje ljudskih prava. Sa druge strane, kako kaže, Šarić nije u pritvoru jer neko ne može da ga osudi već zato što strahovitim sistemom sabotaže vlast SNS neprekidno radi na tome da se diskredituje proces protiv njega ne bi li mu se izašlo u susret. Naglašava da je sudko veće sobotirano i da je apsurdno da je ludilo i uništavanje sistema pravde u ovoj zemlji nešto što je normalizovano.
Čečen smatra da se na osnovu svih dešavanja može reći da se ide ka oslobađaju Šarića, a da je jedino što na tom putu stoji kao prepreka to što su Darko Šarić, pa i Veljko Belivuk uhapšeni zbog pritiska koji je došao sa strane. Taj pritisak će ga, ako još postoji, i sprečiti da izađe napolje, rekao je Čečen.
„A kada izađe, Šarić će biti još jedan vlasnik Srbije. Imamo jednog vlasnika Srbije, to je Vučić i njegova porodica, a Šarić, koji je u Srbiju investirao najmanje milijardu evra, biće drugi“, rekao je Čečen i dodao da je Šarić vlasnik neverovatnih količina nekretnina i firmi u Srbiji.
Dodaje da nema dilemu da se u Srbiji radi na oslobađanju Šarića i da jedino u tome može da ih spreči međunarodna zajednica.
Ističe i da je zapanjujuće da Predrag Koluvija gostuje na televiziji sa nacionalnom frekvencijom. On dodaje da smatra i da je nemačkoj ambasadi užasno neprijatno da učestvuje u tom slučaju u medijima, a da mora pošto je Koluvija i nemački državljanin.
On ističe da mu zbog toga i nije toliko žao jer „nije primetio ozbiljnu kritiku Nemačke na račun strahovitog raspada jadnih ostataka demokratije u ovoj zemlji“.
„Mislim da su Vučiću ramena crvena od tapšanja, naročito iz Nemačke pa mi ih nije nešto mnogo žao“, kaže.
Policija je, dodaje, uhapsila Koluviju pošto je našla da proizvodi drogu, onda je podignuta optužnica, počelo je suđenje a sada su tu ceo paradržavni aparat, mediji i funkcioneri na čelu sa Vučićem koji ga peru i govore to nije ni bila droga.

Нема коментара:
Постави коментар