Novo medijsko zakonodavstvo nije dalo očekivane rezultate, a uticaj na medije vršio se kroz finansiranje odnosno zloupotrebu javnih fondova, regulatorne i inspekcijske moći, navodi se u izveštaju "Meka cenzura" koji je danas predstavila Balkanska mreža za istraživačko novinarstvo (Birn).
Predstavnica Birna Tanja Maksić kazala je da raspodela budžetskog novca predstavlja jedan od najznačajnijih mehanizama uticaja, od koga neposredno zavisi opstanak medija. Ona je dodala da je državno finansiranje medija i dalje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno.
U izveštaju se navodi i da se medijski zakoni u Srbiji delimično poštuju i da ih vlast diskreciono tumači. Javni konkursi ocenjeni su kao najveći iskorak u reformama medijskog sistema, ali se navodi da postoje određene zloupotrebe u lokalnim samoupravama, zbog kojih je Medijska koalicija reagovala 44 puta.
"U Zrenjaninu je, na primer, traženo da medij bde registrovan na teritoriji grada, da postoji 25 godina, da je elektronski medij i da 60 minuta dnevno prenosi informacije o radu lokalne samouprave", primer je iz izveštaja.
Navodi se da je nakon privatizacije medija, oko polovine (ukupno je privatizovano 34) u direktnoj ili indirektnoj vezi sa partijama na vlasti.
Kada je reč o projektnom finansiranju u izveštaju se navodi da su neki mediji koji su kupljeni po određenoj ceni u kratkom roku na konkursu dobili i do 80 odsto ukupno opredeljenog novca. Tako se navodi primer Studija B koji je kupljen za 63,6 miliona dinara, a koji je na konkursu Grada Beograda dobio 23 miliona dinara.
Predsednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kazao je da se pritisak na medije u Hrvatskoj vrši kombinovano kroz vlasničku strukturu koja trpi politički pritisak i pritisak oglašivača, ali da se situacija usložnjava jer nova vlast vrši potpuni pritisak na medije, naročito na Hrvatsku radio-televiziju i novinsku agenciju Hina.
"Ekonomski je pritisak kad vam ukinu neki izvor prihoda. Ali me zovu urednici jer imaju direktan politički pritisak, na primer zbog ilustracije. Novinari su u strahu za egzistenciju i tako se stvara autocenzura. Ja svaki dan dobijam uvrede i pretnje smrću", kazao je Leković za agenciju Beta.
Direktorka crnogorskog Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da mediji u Crnoj Gori rade u teškim uslovima ako dovode u pitanje odluke vlasti jer trpe ekonomske pritiske. Ona je podsetila da je medijima uništavana imovina i da su novinari bili fizički napadnuti, pa čak i ubijeni.
http://www.novimagazin.rs/vesti/birn-nove-medijske-regulative-nisu-dale-ocekivane-rezultate
Predstavnica Birna Tanja Maksić kazala je da raspodela budžetskog novca predstavlja jedan od najznačajnijih mehanizama uticaja, od koga neposredno zavisi opstanak medija. Ona je dodala da je državno finansiranje medija i dalje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno.
U izveštaju se navodi i da se medijski zakoni u Srbiji delimično poštuju i da ih vlast diskreciono tumači. Javni konkursi ocenjeni su kao najveći iskorak u reformama medijskog sistema, ali se navodi da postoje određene zloupotrebe u lokalnim samoupravama, zbog kojih je Medijska koalicija reagovala 44 puta.
"U Zrenjaninu je, na primer, traženo da medij bde registrovan na teritoriji grada, da postoji 25 godina, da je elektronski medij i da 60 minuta dnevno prenosi informacije o radu lokalne samouprave", primer je iz izveštaja.
Navodi se da je nakon privatizacije medija, oko polovine (ukupno je privatizovano 34) u direktnoj ili indirektnoj vezi sa partijama na vlasti.
Kada je reč o projektnom finansiranju u izveštaju se navodi da su neki mediji koji su kupljeni po određenoj ceni u kratkom roku na konkursu dobili i do 80 odsto ukupno opredeljenog novca. Tako se navodi primer Studija B koji je kupljen za 63,6 miliona dinara, a koji je na konkursu Grada Beograda dobio 23 miliona dinara.
Predsednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kazao je da se pritisak na medije u Hrvatskoj vrši kombinovano kroz vlasničku strukturu koja trpi politički pritisak i pritisak oglašivača, ali da se situacija usložnjava jer nova vlast vrši potpuni pritisak na medije, naročito na Hrvatsku radio-televiziju i novinsku agenciju Hina.
"Ekonomski je pritisak kad vam ukinu neki izvor prihoda. Ali me zovu urednici jer imaju direktan politički pritisak, na primer zbog ilustracije. Novinari su u strahu za egzistenciju i tako se stvara autocenzura. Ja svaki dan dobijam uvrede i pretnje smrću", kazao je Leković za agenciju Beta.
Direktorka crnogorskog Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da mediji u Crnoj Gori rade u teškim uslovima ako dovode u pitanje odluke vlasti jer trpe ekonomske pritiske. Ona je podsetila da je medijima uništavana imovina i da su novinari bili fizički napadnuti, pa čak i ubijeni.
http://www.novimagazin.rs/vesti/birn-nove-medijske-regulative-nisu-dale-ocekivane-rezultate

Нема коментара:
Постави коментар