To je navedeno u najnovijoj knjizi „Bilo jednom u Rusiji“, američkog autora Bena Mezriča, u kojoj je istaknuto da je u klubu moćnika pod nazivom Porodica početkom 21. veka glavni cilj bio da se pronađe adekvatan naslednik predsednika Borisa Jeljcina kako bi oni i dalje slobodno zadržali svoj uticaj i moć.
Pranje novca i korupcija
Međutim, ispostavilo se da je njihov izbor Putina bio suprotan od onoga što su očekivali jer je usledio njihov progon, zatim optužnice za pranje novca i korupciju, pa čak i izdaju. Mezrič navodi da je novoizabrani ruski lider imao drugačije interese od onih koje je dotad zastupao Jeljcin i da nije želeo da dopusti da moć i novac Ruske Federacije budu u rukama šačice ljudi.
Član Porodice je u vreme Putinovog dolaska na vlast bio i Roman Abramovič, predsednik engleskog fudbalskog kluba Čelsi i čovek koji je, prema časopisu Forbs iz marta 2012, sa 12,1 milijardom dolara zauzeo deveto mesto na listi najbogatijih ljudi Rusije.
Bili saradnici
On je s Berezovskim bio čest gost šefa Kremlja, međutim, Berezovski je počeo sve češće da ulazi u konflikte s Putinom i zamerao mu je neke odluke koje je donosio. S vremenom je on iskoristio i svoje moćne medije da optuži predsednika da je direktno odgovoran za tragediju podmornice „Kursk“, u kojoj je život izgubilo 118 mornara. Njemu je 2003. odobren azil u Britaniji i tamo je neko vreme boravio u miru, ali je 2006. rekao da želi da sruši Putina. U međuvremenu je otpočela i pravna bitka između Berezovskog i Abramoviča jer je prvi tvrdio da ga je fudbalski mogul uz pretnje naterao da proda svoj udeo u kompaniji „Sibneft“, iako su se ugovorom iz 1995. njih dvojica obavezali da će deliti profit firme.
U takvoj situaciji ruski lider je protiv Berezovskog pokrenuo više istraga, pa je još nakon niza potresa oligarh nađen mrtav u svom domu u Engleskoj. Bio je u kupatilu, a oko vrata mu je bio zavezan konopac. Njegov advokat je objavio da je moguće da je počinio samoubistvo jer je nakon parnice protiv Abramoviča, koju je izgubio, zapao u dugove. Nakon njegove smrti Kremlj je saopštio da je Berezovski poslao pismo Putinu u kojem ga je molio za oproštaj zbog grešaka koje je počinio, a postojanje pisma potvrdila je i njegova devojka Katarina Sabirova.
PUTINOVI NAJVEĆI PROTIVNICI
Vladimir Guzinski (63)
medijski magnat, posedovao je veliki broj ruskih televizija i radio-stanica
optužen je za kovanje zavera unutar Porodice još 2000, nakon čega se zamerio i Putinu
optužio je ruske vlasti za terorističke napade u Rusiji, a ne čečenske militante
više putaje hapšen nakon bekstva iz Rusije, a Španija i Izrael su odbijali da ga izruče Rusiji
bogatstvo mu je procenjeno na oko tri milijarde dolara
Mihail Hodorkovski (52)
naftni magnat
bogatstvo mu je procenjeno na 15 milijardi dolara
Forbs ga je u jednom trenutku proglasio 16. najmoćnijim milionerom i najbogatijim Rusom
bio je ekonomski savetnik Borisa Jeljcina
optužen je za pranje novca i utaju poreza i odležao 10 godina u zatvoru
Putin ga je pomilovao 2013, uz uslov da se ne bavi politikom ni biznisom
http://www.kurir.rs/planeta/obracun-putin-uklonio-berezovskog-zbog-abramovica-clanak-2098615
Velika nezaposlenost, sve veća poskupljenja – posledice ekonomske krize jasno se osećaju u ruskoj
svakodnevici. Svaki sedmi građanin živi ispod granice siromaštva, a broj onih kojima je pomoć potrebna raste.
Malu belu crkvu u centru Moskve lako je prevideti. Ona se stisnula između visokih staklenih fasada i višespratnih stambenih zgrada, samo par koraka udaljena od osvetljenih izloga u ulici Tverskaja, poznatoj po brojnim prodavnicama. Ispred ulaza u crkvu stoji više od stotinu ljudi. Čekaju jelo. Na mnogima od njih se vidi da su beskućnici: trošni zimski kaputi, umorna lica, neki vuku za sobom kolica na kojima se nalazi celokupna njihova skromna imovina. Hladno je, temperatura se večeras spustila na minus 15 stepeni.
U redu pred crkvom stoji i Ilja, obučen u crvenu jaknu, s crnom kapom na glavi, ima nešto više od 50 godina. Nedavno je izgubio posao. „Bio sam tapetar, a sada sam nezaposlen. Ne preostaje mi ništa drugo osim da ovde dođem. Srećom, postoje inicijative poput ove koje nam omogućavaju da se prehranimo.“ Ilja pripada novoj grupi siromašnih: to su žrtve aktuelne ekonomske krize u Rusiji.
Znatno skuplja hrana
Ruska privreda je u problemima: niske cene nafte na svetskom tržištu su otrov za ruski budžet koji se većim delom finansira prodajom sirovina. Među najvažnijim izvorima zarade je izvoz nafte i gasa. Ekonomske sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji zbog Krima i ruske kontra-sankcije, dodatno su pogoršale situaciju. Pre nekoliko dana ruski ministar finansija Anton Ziluanov najavio je smanjenje državne potrošnje za deset odsto. Predsednik Vladimir Putin je, doduše, opet ponovio da je ekonomska kriza prebrođena, ali prema najnovijim ispitivanjima javnog mnjenja, više od polovine Rusa očekuje pogoršanje situacije. Inflacija je već sada visoka, kurs rublje prema dolaru i evru je pao.
U poslednje vreme hrana je znatno poskupela. Statistički zavod u Moskvi objavio je da je potrošačka korpa za skoro 13 odsto skuplja nego krajem 2014. godine. Neki proizvodi poput ribljih konzervi, kiselih krastavaca ili majoneza, poskupeli su i do 30 odsto. Sve je manje tržište luksuznih proizvoda kao što su novi automobili ili putovanja u inostranstvo.
Situacija se pogoršala
Kada crkvica u centru Mosvke otvori svoja vrata, počinje guranje – svako bi hteo da bude prvi. U crkvi su postavljeni stolovi, sve izgleda pomalo svečano. Tu su mnogi dobrovoljci koji ljudima nose jelo ili jednostavno razgovaraju s njima. Natalija Markova organizuje podelu hrane u ime moskovske organizacije „Prijatelji s ulice“. I ona je uočila da se situacija pogoršala i da je zbog toga porastao broj onih kojima je pomoć potrebna. „Ove godine imamo više gostiju nego inače“, kaže Markova. „Ima ih mnogo koji, doduše, imaju stan i posao, ali zarađuju toliko malo da moramo da im pomažemo da se prehrane.“
Jedan od njih je Denis, star oko 25 godina. Mladić već sedi za stolom i jede salatu. Kaže da je ranije živeo na ulici, ali da mu je sada bolje. Radi kao kurir i može da plati sobu. Ali stanarina je visoka. „Mogu da jedem samo ako imam dovoljno para. Ponekada je to dva puta dnevno, ponekad samo jednom.“ Bez pomoći ove organizacije bilo bi mu znatno teže.
Ko je kriv?
Ako korisnike ove narodne kuhinje upitate šta je razlog njihove bede, dobijate mnogo odgovora. Jedni smatraju da je to posledica rada nekih ljudi u vladi, da je problem nehumano tržište. Karina tvrdi da je kriva državna uprava koja je zaboravila siromašne, i da se skoro niko više ne brine o ljudima bez para. Ali jedan čovek, po njima ni u kom slučaju ne snosi krivicu – Vladimir Putin. „On je dobar predsednik“, kaže Karina i dodaje: „Ali on ne može da se brine o svemu.“
http://www.dw.com/sr/svi-su-krivi-samo-putin-nije/a-18986216
Teoretičar fizike iz Velike Britanije, Norman Dombey, kako piše britanski “Guardian”, bio je ključni svedok u istrazi o smrti Aleksandra Litvinenka, kojeg su Rusi otrovali polonijumom 2006. godine
“Njegove ubice počinile su kobnu grešku jer su ga odlučile ubiti radiaktivnim polonijumom u Velikoj Britaniji. Naime, London je jedini grad na svetu gde je medicinska infrastruktura takva da je sposobna da otkrije uzrok smrti. Bilo gde drugde u svietu njegova smrt vjerojatno ne bi bila sumnjiva”, kaže Dombey. Izveštaj o istrazi biće objavljen iduće nedelje, a prema njemu jasno je da iza smrti Aleksandra Litvinenka stoji - Rusija, odnosno Vladimir Putin.
No, verovatno nikakve istrage ne bi bilo da Litvinenko nije čaj s radioaktivnim polonijumom popio baš u hotelu u Londonu 1. Novembra 2006. godine. Nakon toga počeo je da povraća, dobio plikove u ustima, a otpala mu je i kosa. Prevezen je u Univerzitetsku bolnicu (University College hospital) u Londonu na odeljenje za fiziku, gde su stručnjaci pokušali da otkriju uzrok njegove smrti. Budući da University College hospital blisko sarađuje sa Univerzitetom i njihovim odeljenjem za medicinsku fiziku, eksperti su uspeli da ustanove šta se doista dogodilo.
Bivši ruski agent Aleksandar Litvinenko, koji je svoju zemlju napustio još 2000. imao je sve znakove trovanja radioaktivnom supstancom, no Gajgerov brojač nije pokazivao znakove radioaktivnosti. Postoje tri načina na koja se emituje zračenje radioaktivnim tvarima (alfa, beta i gama radijacije), no samo alfa radijaciju Gajgerov brojač ne može da registriruje već su potrebni drugi detektori.
Zato su uzorci izuzeti iz Litvinenkovog tela poslani su na britanski institut za nuklearno naoružanje. Tamo su naučnici posumnjali na polonijum koji se hvata za metal. U Litvninenkove telesne tečnosti uronili su srebrni disk koji je privukao alfa čestice i ispostavilo se da se one poklapaju s izotopom polonijuma poznatim kao “polonijum 210”.
“Gotovo sva svetska količina pomenutog iztopa proizvodi se u fabrici nuklearnog oružja u Avanardu, u Rusiji”, dodaje Dombey i zaključuje: “Sve upućuje na Rusiju, koja je izvršila ovo ubistvo”.
http://www.e-novine.com/svet/svet-vesti/129266-Polonijum-Putinovog-neprijatelja.html
Ruska rublja danas je dodatno pala usled niskih cena nafte.
Ruska valuta je popodne pala za 1,7 odsto na 78,9 rublji za dolar, što je najniži nivo u toku dana od
decembra 2014.
Cena nafte, od čijeg izvoza ruska privrede uveliko zavisi, prošle nedelje je pala na ispod 30 dolara po barelu, što je najmanje u poslednjih 13 godina. Rublja je pod pritiskom i zbog ekonomskih sankcija Zapada zbog učešća Rusije u ukrajinskoj krizi.
Rusija ove godine planira budžetski deficit od tri odsto, a vlada je troškove srezala za 10 odsto prema planovima za budžet koji je napravljen na osnovu projekcije da će nafta vredeti 50 dolara.
http://www.alo.rs/rublja-dodatno-oslabila/29906
БРИСЕЛ: Амерички аналитичар и оснивач Стратфора Џорџ Фридман оценио је да је Европска
унија у кризи, али да још нема алтернативу. САД све више
на Европљане гледају као на непоуздане и непредвидљиве због неспособности ЕУ да доноси одлуке и више не могу да размишљају о НАТО као о механизму којим су везани за Европу, рекао је Фридман у инервјуу порталу Еуроактив у Бриселу.
САД, према његовим речима, на Европу гледају у много ширем контексту Евроазије а читаво то подручје је у кризи.
"Сада имамо кризу која се пружа од Пацифика до Атлантика. Кинези су у кризи, Русија је у кризи, Блиски исток је у страшној кризи, а сада је и Европа у кризи. Значи, гледамо како се подручје од пет милијарди становника трансформише на начин који не можемо да предвидимо", рекао је Фридман.
Оснивач Стратфора, агенције за геополитичку анализу, који је недавно продао своје акције и основао "Џиополитика фјучерс", нову компанију за глобалну геополитичку анализу, каже да је ЕУ доживела неуспех, али да нема јасну алтернативу.
Према његовом мишљењу, тај неуспех се види на питању имиграције које Европа не може да одлучи како да решава.
"То није нерешив проблем. Можете одлучити да не пуштате никога унутра и затим предузети мере да то спречите или одлучите да их интегришете и затим радите одређене ствари како би се то догодило. Неспособност Европе да донесе одлуку је оно што је са америчког становишта највећи проблем", рекао је Фридман.
Он сматра да је то проблем зато што САД имају однос партнерства са Европом. За Американце је пођеднако важан НАТО, а стресови који постоје између земаља ЕУ присутни су и у НАТО.
"Тако на пример имамо један однос са Французима, други са Британцима, много другачији однос са Немцима, а још различитији са Пољацима. Више не можемо да размишљамо о НАТО као о механизму којим смо повезани са Европопм," оценио је Фридман.
Према његовим речима, то није страшно за САД, али јесте изазов за Американце на Блиском истоку, и у односима са Русијом, због чега они све више гледају на "Европљане као на неопуздане и непредвидљиве".
(Танјуг)
http://www.dnevnik.rs/svet/fridman-eu-je-u-krizi-ali-jos-joj-nema-alternative
Vladimir Guzinski (63)
medijski magnat, posedovao je veliki broj ruskih televizija i radio-stanica
optužen je za kovanje zavera unutar Porodice još 2000, nakon čega se zamerio i Putinu
optužio je ruske vlasti za terorističke napade u Rusiji, a ne čečenske militante
više putaje hapšen nakon bekstva iz Rusije, a Španija i Izrael su odbijali da ga izruče Rusiji
bogatstvo mu je procenjeno na oko tri milijarde dolara
Mihail Hodorkovski (52)
naftni magnat
bogatstvo mu je procenjeno na 15 milijardi dolara
Forbs ga je u jednom trenutku proglasio 16. najmoćnijim milionerom i najbogatijim Rusom
bio je ekonomski savetnik Borisa Jeljcina
optužen je za pranje novca i utaju poreza i odležao 10 godina u zatvoru
Putin ga je pomilovao 2013, uz uslov da se ne bavi politikom ni biznisom
http://www.kurir.rs/planeta/obracun-putin-uklonio-berezovskog-zbog-abramovica-clanak-2098615
Svi su krivi, samo Putin nije

svakodnevici. Svaki sedmi građanin živi ispod granice siromaštva, a broj onih kojima je pomoć potrebna raste.
Malu belu crkvu u centru Moskve lako je prevideti. Ona se stisnula između visokih staklenih fasada i višespratnih stambenih zgrada, samo par koraka udaljena od osvetljenih izloga u ulici Tverskaja, poznatoj po brojnim prodavnicama. Ispred ulaza u crkvu stoji više od stotinu ljudi. Čekaju jelo. Na mnogima od njih se vidi da su beskućnici: trošni zimski kaputi, umorna lica, neki vuku za sobom kolica na kojima se nalazi celokupna njihova skromna imovina. Hladno je, temperatura se večeras spustila na minus 15 stepeni.
U redu pred crkvom stoji i Ilja, obučen u crvenu jaknu, s crnom kapom na glavi, ima nešto više od 50 godina. Nedavno je izgubio posao. „Bio sam tapetar, a sada sam nezaposlen. Ne preostaje mi ništa drugo osim da ovde dođem. Srećom, postoje inicijative poput ove koje nam omogućavaju da se prehranimo.“ Ilja pripada novoj grupi siromašnih: to su žrtve aktuelne ekonomske krize u Rusiji.
Znatno skuplja hrana
Ruska privreda je u problemima: niske cene nafte na svetskom tržištu su otrov za ruski budžet koji se većim delom finansira prodajom sirovina. Među najvažnijim izvorima zarade je izvoz nafte i gasa. Ekonomske sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji zbog Krima i ruske kontra-sankcije, dodatno su pogoršale situaciju. Pre nekoliko dana ruski ministar finansija Anton Ziluanov najavio je smanjenje državne potrošnje za deset odsto. Predsednik Vladimir Putin je, doduše, opet ponovio da je ekonomska kriza prebrođena, ali prema najnovijim ispitivanjima javnog mnjenja, više od polovine Rusa očekuje pogoršanje situacije. Inflacija je već sada visoka, kurs rublje prema dolaru i evru je pao.
U poslednje vreme hrana je znatno poskupela. Statistički zavod u Moskvi objavio je da je potrošačka korpa za skoro 13 odsto skuplja nego krajem 2014. godine. Neki proizvodi poput ribljih konzervi, kiselih krastavaca ili majoneza, poskupeli su i do 30 odsto. Sve je manje tržište luksuznih proizvoda kao što su novi automobili ili putovanja u inostranstvo.
Situacija se pogoršala
Kada crkvica u centru Mosvke otvori svoja vrata, počinje guranje – svako bi hteo da bude prvi. U crkvi su postavljeni stolovi, sve izgleda pomalo svečano. Tu su mnogi dobrovoljci koji ljudima nose jelo ili jednostavno razgovaraju s njima. Natalija Markova organizuje podelu hrane u ime moskovske organizacije „Prijatelji s ulice“. I ona je uočila da se situacija pogoršala i da je zbog toga porastao broj onih kojima je pomoć potrebna. „Ove godine imamo više gostiju nego inače“, kaže Markova. „Ima ih mnogo koji, doduše, imaju stan i posao, ali zarađuju toliko malo da moramo da im pomažemo da se prehrane.“
Jedan od njih je Denis, star oko 25 godina. Mladić već sedi za stolom i jede salatu. Kaže da je ranije živeo na ulici, ali da mu je sada bolje. Radi kao kurir i može da plati sobu. Ali stanarina je visoka. „Mogu da jedem samo ako imam dovoljno para. Ponekada je to dva puta dnevno, ponekad samo jednom.“ Bez pomoći ove organizacije bilo bi mu znatno teže.
Ko je kriv?
Ako korisnike ove narodne kuhinje upitate šta je razlog njihove bede, dobijate mnogo odgovora. Jedni smatraju da je to posledica rada nekih ljudi u vladi, da je problem nehumano tržište. Karina tvrdi da je kriva državna uprava koja je zaboravila siromašne, i da se skoro niko više ne brine o ljudima bez para. Ali jedan čovek, po njima ni u kom slučaju ne snosi krivicu – Vladimir Putin. „On je dobar predsednik“, kaže Karina i dodaje: „Ali on ne može da se brine o svemu.“
http://www.dw.com/sr/svi-su-krivi-samo-putin-nije/a-18986216
Rusija smanjuje uplatu Savetu Evrope na trećinu
STRAZBUR -
Rusija će u februaru uplatiti samo jednu trećinu svoje godišnje finansijske uplate Savetu Evrope,
izjavio je predsednik Državne dume Rusije Sergej Nariškin, prenosi novinska agencija TAS.

izjavio je predsednik Državne dume Rusije Sergej Nariškin, prenosi novinska agencija TAS.
"Uplatićemo SE trećinu godišnje sume od 32 miliona evra, a potom ćemo nastaviti da posmatramo situaciju u SE", rekao je Nariškin.
On je podsetio da godišnje finansijske obaveze Rusije prema SE iznose oko 32 miliona evra, dok za učešće u UN njegova zemlja izdvaja 30 miliona evra.
Sergej Nariškin najavio je da ruska delegacija neće učestvovati na januarskom zasedanju PS SE koje počinje sledeće nedelje, kao i da je ta odluka povezana sa odlukom o uplati samo trećine godišnjih obaveza SE.
"Nećemo podneti zahtev PS SE da naši poslanici učestvuju na januarskom zasedanju, nastavićemo s velikim interesovanjem da pratimo razvoj događaja u SE. Revidiraćemo odluku kada se steknu uslovi za ravnopravan parlamentarni dijalog", rekao je Nariškin.
Ruski zvaničnici više puta su izražavali neslaganje sa politikom Saveta Evrope, posebno s radom Parlamentarne skupštine, kao i sa oduzimanjem prava glasa ruskim poslanicima u tom telu.
U novembru prošle godine Nariškin je napisao u komentaru na svom sajtu da SE već 18 meseci namerno zanemaruju glavne međunarodne teme. On je podsetio javnost na pismo koje je uputio predsednici PS SE An Braser u kom se navodi da Rusija već mesecima nema pravo glasa u ovom telu.
"Sutra obeležavamo 18 meseci od kako je našoj delegaciji u PS SE oduzeto pravo glasa, što predstavlja nametanje sankcija parlamentarcima koje je izabrao narod Rusije i kršenje evropskog parlamentarizma", napisao je tada Nariškin.
Ruskoj parlamentarnoj delegaciji oduzeto je pravo glasa u PS SE u aprilu 2014. godine zbog aneksije Krima. U 2015. godini ovo telo dva put je razmatralo akreditive ruskih poslanika, ali je zabrana glasanja ostala na snazi, nakon čega je ruska delegacija suspendvala svoje učešće u PS SE.
Rusija je, pored Francuske i Nemačke, jedan od tri najveća finansijera Saveta Evrope.
http://www.rtv.rs/sr_lat/evropa/rusija-smanjuje-uplatu-savetu-evrope-na-trecinu_680476.html
On je podsetio da godišnje finansijske obaveze Rusije prema SE iznose oko 32 miliona evra, dok za učešće u UN njegova zemlja izdvaja 30 miliona evra.
Sergej Nariškin najavio je da ruska delegacija neće učestvovati na januarskom zasedanju PS SE koje počinje sledeće nedelje, kao i da je ta odluka povezana sa odlukom o uplati samo trećine godišnjih obaveza SE.
"Nećemo podneti zahtev PS SE da naši poslanici učestvuju na januarskom zasedanju, nastavićemo s velikim interesovanjem da pratimo razvoj događaja u SE. Revidiraćemo odluku kada se steknu uslovi za ravnopravan parlamentarni dijalog", rekao je Nariškin.
Ruski zvaničnici više puta su izražavali neslaganje sa politikom Saveta Evrope, posebno s radom Parlamentarne skupštine, kao i sa oduzimanjem prava glasa ruskim poslanicima u tom telu.
U novembru prošle godine Nariškin je napisao u komentaru na svom sajtu da SE već 18 meseci namerno zanemaruju glavne međunarodne teme. On je podsetio javnost na pismo koje je uputio predsednici PS SE An Braser u kom se navodi da Rusija već mesecima nema pravo glasa u ovom telu.
"Sutra obeležavamo 18 meseci od kako je našoj delegaciji u PS SE oduzeto pravo glasa, što predstavlja nametanje sankcija parlamentarcima koje je izabrao narod Rusije i kršenje evropskog parlamentarizma", napisao je tada Nariškin.
Ruskoj parlamentarnoj delegaciji oduzeto je pravo glasa u PS SE u aprilu 2014. godine zbog aneksije Krima. U 2015. godini ovo telo dva put je razmatralo akreditive ruskih poslanika, ali je zabrana glasanja ostala na snazi, nakon čega je ruska delegacija suspendvala svoje učešće u PS SE.
Rusija je, pored Francuske i Nemačke, jedan od tri najveća finansijera Saveta Evrope.
http://www.rtv.rs/sr_lat/evropa/rusija-smanjuje-uplatu-savetu-evrope-na-trecinu_680476.html
Polonijum za Putinovog neprijatelja

“Njegove ubice počinile su kobnu grešku jer su ga odlučile ubiti radiaktivnim polonijumom u Velikoj Britaniji. Naime, London je jedini grad na svetu gde je medicinska infrastruktura takva da je sposobna da otkrije uzrok smrti. Bilo gde drugde u svietu njegova smrt vjerojatno ne bi bila sumnjiva”, kaže Dombey. Izveštaj o istrazi biće objavljen iduće nedelje, a prema njemu jasno je da iza smrti Aleksandra Litvinenka stoji - Rusija, odnosno Vladimir Putin.
No, verovatno nikakve istrage ne bi bilo da Litvinenko nije čaj s radioaktivnim polonijumom popio baš u hotelu u Londonu 1. Novembra 2006. godine. Nakon toga počeo je da povraća, dobio plikove u ustima, a otpala mu je i kosa. Prevezen je u Univerzitetsku bolnicu (University College hospital) u Londonu na odeljenje za fiziku, gde su stručnjaci pokušali da otkriju uzrok njegove smrti. Budući da University College hospital blisko sarađuje sa Univerzitetom i njihovim odeljenjem za medicinsku fiziku, eksperti su uspeli da ustanove šta se doista dogodilo.
Bivši ruski agent Aleksandar Litvinenko, koji je svoju zemlju napustio još 2000. imao je sve znakove trovanja radioaktivnom supstancom, no Gajgerov brojač nije pokazivao znakove radioaktivnosti. Postoje tri načina na koja se emituje zračenje radioaktivnim tvarima (alfa, beta i gama radijacije), no samo alfa radijaciju Gajgerov brojač ne može da registriruje već su potrebni drugi detektori.
Zato su uzorci izuzeti iz Litvinenkovog tela poslani su na britanski institut za nuklearno naoružanje. Tamo su naučnici posumnjali na polonijum koji se hvata za metal. U Litvninenkove telesne tečnosti uronili su srebrni disk koji je privukao alfa čestice i ispostavilo se da se one poklapaju s izotopom polonijuma poznatim kao “polonijum 210”.
“Gotovo sva svetska količina pomenutog iztopa proizvodi se u fabrici nuklearnog oružja u Avanardu, u Rusiji”, dodaje Dombey i zaključuje: “Sve upućuje na Rusiju, koja je izvršila ovo ubistvo”.
http://www.e-novine.com/svet/svet-vesti/129266-Polonijum-Putinovog-neprijatelja.html
BAĆUŠKE U PROBLEMU Rublja dodatno oslabila
Ruska rublja danas je dodatno pala usled niskih cena nafte.

decembra 2014.
Cena nafte, od čijeg izvoza ruska privrede uveliko zavisi, prošle nedelje je pala na ispod 30 dolara po barelu, što je najmanje u poslednjih 13 godina. Rublja je pod pritiskom i zbog ekonomskih sankcija Zapada zbog učešća Rusije u ukrajinskoj krizi.
Rusija ove godine planira budžetski deficit od tri odsto, a vlada je troškove srezala za 10 odsto prema planovima za budžet koji je napravljen na osnovu projekcije da će nafta vredeti 50 dolara.
http://www.alo.rs/rublja-dodatno-oslabila/29906
Фридман: ЕУ је у кризи, али још јој нема алтернативе

унија у кризи, али да још нема алтернативу. САД све више
на Европљане гледају као на непоуздане и непредвидљиве због неспособности ЕУ да доноси одлуке и више не могу да размишљају о НАТО као о механизму којим су везани за Европу, рекао је Фридман у инервјуу порталу Еуроактив у Бриселу.
САД, према његовим речима, на Европу гледају у много ширем контексту Евроазије а читаво то подручје је у кризи.
"Сада имамо кризу која се пружа од Пацифика до Атлантика. Кинези су у кризи, Русија је у кризи, Блиски исток је у страшној кризи, а сада је и Европа у кризи. Значи, гледамо како се подручје од пет милијарди становника трансформише на начин који не можемо да предвидимо", рекао је Фридман.
Оснивач Стратфора, агенције за геополитичку анализу, који је недавно продао своје акције и основао "Џиополитика фјучерс", нову компанију за глобалну геополитичку анализу, каже да је ЕУ доживела неуспех, али да нема јасну алтернативу.
Према његовом мишљењу, тај неуспех се види на питању имиграције које Европа не може да одлучи како да решава.
"То није нерешив проблем. Можете одлучити да не пуштате никога унутра и затим предузети мере да то спречите или одлучите да их интегришете и затим радите одређене ствари како би се то догодило. Неспособност Европе да донесе одлуку је оно што је са америчког становишта највећи проблем", рекао је Фридман.
Он сматра да је то проблем зато што САД имају однос партнерства са Европом. За Американце је пођеднако важан НАТО, а стресови који постоје између земаља ЕУ присутни су и у НАТО.
"Тако на пример имамо један однос са Французима, други са Британцима, много другачији однос са Немцима, а још различитији са Пољацима. Више не можемо да размишљамо о НАТО као о механизму којим смо повезани са Европопм," оценио је Фридман.
Према његовим речима, то није страшно за САД, али јесте изазов за Американце на Блиском истоку, и у односима са Русијом, због чега они све више гледају на "Европљане као на неопуздане и непредвидљиве".
(Танјуг)
http://www.dnevnik.rs/svet/fridman-eu-je-u-krizi-ali-jos-joj-nema-alternative
Нема коментара:
Постави коментар