Aleksandar Litvinjenko optužio je u autorskom tekstu Vladimira Putina da je pedofil kada je u javnost dospela slika šefa Kremlja kako ljubi dečaka u stomak.
On je takođe naveo da je Putin povezan sa ruskom i kolubijskom mafijom.
Nekoliko meseci posle objavljivanja ovog članka Litvinjenko je umro od trovanja polonijumom.
Ovo je u sklopu istrage koju su sprovele britanske vlasti izneto kao jedan od ključnih motiva zbog čega bi predsednik Rusije želeo Litvinjenkovu smrt. Drugi razlog bi bio taj što se verovalo da je Litvinjenko radio za britanski MI6.
Supruga pokojnog Litvinjenka istakla je da je članak napisan 2006. godine posle scene koju su svi mogli da vide - kada Putin ljubi dečaka u stomak.
Ona je takođe rekla da njen muž nije radio za MI6 dok je živeo u Rusiji.
S druge strane priznala je da je Litvinjenko dobijao 2.000 funti mesečno kako bi se "konsultovao" sa britanskim obaveštajcima ali tek po traženju političkog azila u Velikoj Britaniji.
Podsetimo, prema izveštaju istrage britanskih vlasti "ruski predsednik Vladimir Putin verovatno je lično odobrio ubistvo špijuna Aleksandra Litvinjenka".
Prema nalazima iz istrage, "Rusija je imala više motiva da ubije Litvinjenka", a zeleno svetlo za ubistvo je navodno dao i prvi čovek FSB Nikolaj Patrušev.
Kako je naveo sudija Robert Oven, koji je rukovodio istragom, Dmitrij Kovutin i Andrej Lugovoj su otrovali Litvinjenka radioaktivnim polonijumom radeći na osnovu nečije naredbe. Osim toga, ističe se da raniji navodi da je Litvinjenko ubijen po naredbi mafijaških krugova nisu neverovatni, ali da nisu podržani dokazima.
S druge strane zvanična Moskva je saopštila da ne prihvata odluku britanskog suda o smrti bivšeg pripadnika ruskog FSB Aleksandra Litvinjenka jer je time narušen princip pretpostavke nevinosti, preneli su RIA Novosti.
"Rusija ne prihvata nikakvu odluku suda jer su se koristili dokazi prima facie, odnosno dokazi koji su neophodni da bi slučaj postojao. Drugim rečima, narušen je princip pretpostavke nevinosti koji je izveden na nivo međunarodnih odnosa“, rekao je izvor.
Takođe, isti izvor tvrdi da će ova istraga dovesti do "ozbiljnih posledice u odnosima Londona i Moskve".
http://www.kurir.rs/planeta/da-li-je-zbog-ovoga-ubijen-litvinjenko-pred-smrt-tvrdio-putin-je-pedofil-povezan-sa-mafijom-clanak-2105303
Piše: Gari Kasparov (Priredila Anamaria Ramač Furman)
Sa zanimanjem pratim diskusiju na moj članak „Rusija posle Putina“. Prvi put u poslednje tri godine
ova se tema ne prima sa skepsom, već je postala predmetom razmatranja značajnog kruga ljudi. Sama ta činjenica svedoči o tome da misleći deo društva više ne prihvata putinizam kao nešto što u doglednoj budućnosti nema alternative, a to znači da nije daleko vreme kada će težnja za promenama obuhvatiti šire slojeve društva.
Kada govorimo o mogućim promenama, to je jednačina sa mnogo nepoznatih. Ipak, pošto raspolažemo velikom količinom informacija o režimu te imamo nagomilano istorijsko iskustvo kad je reč o padu raznih diktatura, moguće je sačiniti analizu i naznačiti verovatne scenarije toka događaja posle kraha režima. Baš kao i poteškoće i zamke koje prete Rusiji u okviru tih scenarija, te načine njihovog prevladavanja. Takva analiza ima i jednu praktičnu stranu: procena mogućih varijanti omogućiće da se napravi „mapa puta“ za prelazni period.
Razumevanje onoga što će se u zemlji događati posle kraha putinizma pomoći će mnogim ljudima da se oslobode straha od najavljivanih promena, a nekima će biti i podsticajni motiv za delovanje. Pri tom treba biti svestan da Rusija neće uspeti da izbegne ozbiljne potrese političkog i socijalno-ekonomskog karaktera. Degradacija svih sfera društvenog života u zemlji je u godinama Putinove vladavine otišla suviše daleko da bi se moglo računati na ozdravljenje bez trzavica.
Jedan od najznačajnijih činilaca koji će odrediti dalji razvoj događaja biće način na koji će Putin biti uklonjen s vlasti. Ne vredi ni razmatrati varijantu s (manje ili više) dobrovoljnim povlačenjem po uzoru na Pinočea ili Jaruzelskog, jer je to u načelu nespojivo s osnovnom logikom postojećeg režima. Varijante dvorskog puča ili masovnih protesta takođe imaju relativno slabe šanse na uspeh. Režim će najverovatnije pasti nekakvom kombinacijom ova dva scenarija, na taj način što će – zbog masovnih nemira izazvanih socijalno-ekonomskim kolapsom i nizom spoljnopolitičkih poraza – najrazboritiji deo vladajuće vrhuške konačno odlučiti da se reši bankrotiranog lidera.
Pri takvom razvoju događaja država će se u prvi mah naći u rukama nekog od onih koji danas čine deo vladajućeg režima. U njihovim rukama biće poslušni sudovi i birački odbori, moćna propagandna mašinerija i ogromni finansijski resursi. Hitno raspisivanje novih izbora, u takvim okolnostima, doneće im gotovo stoprocentnu pobedu, što će novoj vlasti obezbediti spoljni legitimitet. U suštini, to će biti resetovanje režima koje će doneti nekakav „lajt-putinizam“ bez Putina.
Obnovljeni režim moći će da pravi određene ustupke te da sprovede delimičnu liberalizaciju, ali će biti sačuvana njegova suština i nasleđeni gresi, uključujući neograničeni lopovluk i bezakonje u zemlji, te agresivni ekspanzionizam u odnosima sa susedima. U takvim uslovima nema ni govora o uspostavljanju pravnog demokratskog društva s normalnim funkcionisanjem tržišne ekonomije.
Da bi onemogućila ovakav razvoj događaja, nesistemska opozicija mora biti spremna da u prvim danima posle smene – pre nego što se nova vlast učvrsti, tj. još bude ranjiva – organizuje totalni pritisak na vlast odozdo, s ciljem da joj nametne svoj scenario.
Jedini način je sazivanje Ustavotvorne skupštine, koja bi imala zadatak da sprovede svojevrsno „resetovanje“ države, da raskine pravni i istorijski kontinuitet sa Sovjetskim Savezom i proglasi izgradnjju nove Rusije – naslednice istorijske Rusije koju su boljševici uništili 1917-1920. godine.
U okviru obnove države ustavotvorna skupština mora da reši fundamentalna pitanja o formi vladavine i formi državnog uređenja buduće Rusije, da usvoji novi ustav, krajnje neophodne zakone o lustraciji i desovjetizaciji, kao i da usvoji nove izborne zakone.
Problem je, međutim, što takva ustavotvorna skupština ne može da bude izabrana odmah posle pada režima, jer će osnovni administrativno-upravni, medijski i finansijski resursi još uvek biti u rukama snaga povezanih s Putinovim režimom.
S druge strane, važnu ulogu igra sastav društva. Organizovanje relativno slobodnih izbora u SSSR-u 1989-1991. godine bilo je moguće i zbog toga što je nekoliko godina ranije Gorbačov proglasio politiku „glasnosti“. Naravno, glasnost prema shvatanju lidera perestrojke nije značila punu slobodu reči, ali je čak i takva omogućavala političke rasprave. Upravo ta politička diskusija, koja se otela kontroli komunističkih vlasti, stvorila je osnovu za nastajanje političkog pluralizma i organizovanje konkurentskih izbora.
.Danas se rusko društvo nalazi u mnogo nepovoljnijoj situaciji. Svaki nagoveštaj slobodne političke rasprave u godinama Putinove diktature nemilosrdno je zgažen. Ogoljena imperijalna propaganda obrušava se na ruske građane 24 sata dnevno sedam dana u nedelji, ubeđujući ih da je ceo svet objavio rat Rusiji, koja se sama suprotstavlja snagama vasionskog zla. Usled takvog delovanja propagandne mašinerije značajni deo društva jednostavno ne zna da postoje nekakve opozicione partije, izuzev partija „sistemske opozicije“, a ako i zna za njih, smatra ih petom kolonom u službi neprijatelja Rusije. Bio bi vrhunac naivnosti pretpostavljati da je u takvim uslovima moguće organizovati istinski slobodne i konkurentske izbore.
Jedini način da se razreši protivurečnost između neophodnosti da se što pre izabere Ustavotvorna skupština i nemogućnosti da se to učini neposredno posle uklanjanja Putina s vlasti može da bude formiranje prelazne vlade. Ta vlada moraće da sprovede sledeće mere:
– da poništi sve akte predhodne vlasti koji krše Ustav i norme međunarodnog prava, uključujući i aneksiju Krima;
– da otpočne proces „dekagebeizacije“, omogući pristup arhivama tajnih službi, likvidira svemogućeg monstruma službe bezbednosti i kaznene strukture poput Uprave za borbu protiv ekstremizma MUP;
– da ukine cenzuru i ustanovi slobodu javne reči, da sprovede kardinalnu kadrovsku obnovu državnih sredstava masovnog informisanja i očisti ih od onih koji su izgradili mašineriju državne propagande;
– da izvrši kadrovsku obnovu organa izvršne vlasti, uključujući snage reda, jer je sprovođenje istinski slobodnih izbora nemoguće dok na dužnostima gubernatora i u unutrašnjim poslovima ključne položaje zauzimaju ljudi koji su bili deo Putinovog režima i neposredno učestvovali u nasilnom gušenju opozicije;
– da obezbedi preregistraciju svih političkih partija;
– da organizuje široku javnu diskusiju o načelima sprovođenja izbora za Ustavotvornu skupštinu.
– da imenuje nove izborne komisije za sprovođenje izbora u kojima će imati predstavnike sve ponovo registrovane partije.
Navedeni spisak nije ni idealan ni konačan, o konkretnim merama treba i mora da se razgovara kako bi se spisak dopunio, ali bez realizacije makar predloženog minimuma nemogući su nikakvi slobodni izbori. Pored pripreme neophodne osnove za sprovođenje izbora za Ustavotvornu skupštinu, prelazna vlada moraće da se bavi rešavanjem celog niza nasušnih problema koji stoje pred državom. Jedan od najvažnijih zadataka biće likvidacija svih korupcionaških šema koje danas najbližem Putinovom okruženju omogućavaju da nezakonito prisvaja milijarde dolara.
Razumem stavove onih koji se plaše da bi odustajanje od hitnog raspisivanja izbora i formiranje prelazne vlade s prilično širokim ovlašćenjima moglo dovesti do uspostavljanja nove diktature. Tačno, predložen plan nije idealan, ali realizacija svakog drugog scenarija garantovano će dovesti do ponovne reinkarnacije imperijalnog autoritarizma. Što se tiče rizika kakav bi predstavljlala prelazna vlada, on može da se svede na minimum.
Kao prvo, maksimalno trajanje prelaznog perioda od dana formiranja prelazne vlade do dana izbora za Ustavotvornu skupštinu (recimo godinu i po) mora da se utvrdi odmah prilikom formiranja prelazne vlade, a neprihvatljivo je davanje tom organu ovlašćenja na neodređeni rok. Kao drugo, pri formiranju prelazne vlade njeni članovi moraće da se zvanično obavežu da će se nakon isteka svojih ovlašćenja na određeni rok (ne manje od deset godina) odreći svojih kandidatura na izborima na svim nivoima i stupanja na bilo koji položaj u državnim organima vlasti.
Nema sumnje da je predloženi scenario prilično radikalan. Ipak, nužno je imati na umu da postojeći režim ne samo gura Rusiju na ivicu svetske civilizacije, već je nespojiv s njenim daljim postojanjem. Naša država može da dobije šansu na budućnost samo u slučaju potpunog „resetovanja“ svoje državnosti.
*****
Gari Kasparov je ruski političar i društveni radnik, predsednik Međunarodnog veća „Fonda za zaštitu ljudskih prava“
http://www.slobodnaevropa.org/content/kasparov-rusija-ima-buducnost-ako-resetuje-svoju-drzavnost/27501969.html
Британски лист Гардијан објавио је јуче изводе из књиге Џулијана Борџера
спољно-политичког уредника, добитника Пулицерове награде и аутора дела “Касапинов траг“ у којој је описан начин и моменат хапшења Ратка Младића, све оно што је уследило после тога али и све оно што је довело до тога да се нађе пред Хашким судом.
Књига енглеског аутора продаје се на интернету у електронској и штампаној везији, обе су доступна на сајту Амазон, а цене се крећу од скоро 13 евра књигу.
Борџер у књизи описује лов на хашке бегунце и оптуженике, као и ратне догађаје у којима су они учествовали. Погледајте неке од извода из књиге:
“Ниједан притисак није давао ефекта, нити је било изгледа за то. Нико од чланова породице није хтео да изда Младића, нарочито јер су имали далеко моћнијег заштитника од БИА Руски федерални сигурносни биро, тајну службу Путинове Русије и наследницу Путиновог старог послодавца КГБ-а која је заштитнички гледала на Младића из више разлога. Москва га је видела као словенског војног хероја, прогањаног од стране западних сила које покушавају да прошире утицај у Србији, старом руском савезнику.
‘Успех Запада у хапшењу Младића био би руски стратешки пораз. Такође Руси су били нервозни због онога што би Младић могао да открије о руској подршци Републици Српској.“
Шпијунске игре са ФСБ-ом
“Сваки пут када би смо били близу да остваримо сарадњу са неким из његовог унутрашњег круга, они би отишли у амбасаду Русије на косултације и одустали од било каквог разговора са нама, “ рекао је Миодраг Ракић.
Ракић прогањао ђенералову фамилију
“Он је сумњао да Русија редовно снабдева средствима Младићеву породицу и пратњу како би смањили финансиски притисак који је вршен над њима са циљем да попусте и одају Младићеву локацију.“
ФСБ пратио Ракића у стопу
“Ракић је непогрешиво осећао присуство ФСБ-а док се освртао преко рамена. У 2008. години он и један колега у тајности су отпуовали за Хаг како би разговарали о Младићевом случају. Путовали су околним путем, а холандски безбедњаци спровели су их до зграде трибунала кроз подземни паркинг. Међутим, у повратку Ракића је посетио један Младићев симпатизер из редова тајних служби који га је упозорио да ће му породица бити у опасности ако настави да сарађује са судом. Да би га уверио у претњу, описао му је дневну рутину његовог сина.“
Озна све дозна
“Шокиран претњама, Ракић је љутито негирао да сарађује са Трибуналом, инсистирајући да никад није био у Хагу. Тада је његов посетилац без речи узео папир и оловку и нацртао скицу стола и означио распоред сваког од људи за столом на састанку. Овај сусрет Ракић је описао као најужаснији тренутак у животу. Од тог момента па све до смрти 2014.године од рака, путовао је са два припадника обезбеђења.“
Јатак лично Путин
На конференцији у Москви, како наводи спољно-политички уредник Гардијана, Ракић је притерао уза зид Николаја Петрушева-главног Путиновог обавештајца и рекао му: “Осећам врло хладан ветар који нам са истока дува у лице”. Он му је одговорио да је заштита Младића наређена одозго, што је значило да је то наредио лично Путин.
Спартански живот српског генерала
“Живећи у претрпаној собици, грејући се само малом електричном грејалицом, оболевао је све теже. Једнога дана његов брат Бранислав нашао га је опруженог на поду, доживео је шлог. Међутим Младић се и тада више бринуо због заробљавања него смрти у беди и самоћи. Одбио је да оде у болницу. До тада се скоро тотално изоловао, није дозволио ни жени, ни сину да га посете, али упркос свему оно што га је одало на крају била је приврженост породици.“
Породица на првом месту
“У мају 2008. године његов син Дарко повео је своју децу, Анастасију и Стефана у посету рођаку у Лазареву на славу Светог Ђорђа, важан празник у Србији. Прослава је била код другог рођака, али породица је обишла и Бранислављеву кућу. Након уласка у двориште стојали су окупљени двадесетак минута пред кућом, на чуђење полицајаца који су их пратили. Тек након Младићевог хапшења постаће јасно шта су заправо радили. Посматрао их је кроз прозор. Није био добро, па није дозволио никоме да га види, али је желео да види њих“- рекао је Тадић.
Једина жеља пред одлазак у казамат
“Младић је добио 45 минута да обиђе ћеркин гроб. Пратња се удаљила и опколила гробље, формирајући прстен око њега.“
“Могли сте видети како му се усне мичу.“ -присећао се Ракић.
“Причао је са њом.“
Комплетан текст на енглеском прочитајте ОВДЕ.
http://www.pravda.rs/2016/01/22/postovanje-putin-cuvao-djenerala-ratka-mladica/
Ruska nauka je toliko zaostala za naukom u drugim zemljama da bi uskoro mogao da je pretekne i
razvoj nauke u Iranu, preneo je predsedniku Rusije Vladimiru Putinu prvi čovek ruske Akademije nauka Vladimir Fortov.
Vidimo eksplozivni rast nauke u naučnoj sferi za kojim, nažalost, očigledno zaostajemo", rekao je Fortov Putinu, javlja agencija Interfaks.
Koristeći broj naučnih članaka kao pokazatelj uspeha, Fortov je naveo da je u proteklih 15 godina taj broj u Rusiji porastao za 12 odsto, dok je u Kini objavljeno 10 puta više člana u istom periodu (povećanje od 1.000 odsto), a u Indiji tri puta više (povećanje od 300 odsto).
"Kina nas je pretekla 1997. godine, Indija 2005. godine, a Brazil 2007. godine. Iran nam diše za vratom", rekao je Fortov.
Fortov je te podatke preneo Putinu na sastanku o dugoročnoj strategiji istraživanja i razvoja nauke u Rusiji.
Putin je na sastanku veličao postignuti napredak i istakao da je sposobnost Rusije da stvori sopstvene napredne tehnologije "ključni faktor nacionalnog suvereniteta i bezbednosti".
Rusija održava vrhunsku tehnologiju u nekim oblastima, poput razvoja naoružanja i nuklearne industrije.
Fortov je, međutim, rekao da je proteklih godina završeno oko 20 razvojnih planova, ali da nijedan nije primenjen, navodi Interfaks.
http://mondo.rs/a868245/Info/Svet/Rusija-Nauka-u-zasotatku-Vladimir-Putin-razvoj.html
Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je danas, nakon što su objavljeni rezultati britanske javne
istrage po kojima je ruski predsednik Vladimir Putin "verovatno odobrio" ubistvo bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinjenka, da je to delo iza kojeg "stoji država".
Rezultati istrage o smrti Litvinjenka, koji je preminuo u Londonu 2006. pošto je popio čaj otrovan radioaktivnim polonijumom, a koje je danas obelodanio britanski sudija Robert Oven, naišli su na oštru reakciju zvanične Moskve i zaoštrili već ionako napete odnose Moskve i Londona.
"Ono što se dogodilo je apsolutno užasno, a taj izveštaj potvrđuje ono što smo uvek mislili i ono što je prethodna laburistička vlada mislila u vreme kad se ubistvo dogodilo, a to je da je ovo delo iza kojeg stoji država", rekao je Kameron u izjavi za britansku televiziju iz Davosa, na Svetskog ekonomskog foruma.
Zvanični London je posle objavljivanja izveštaja zamrznuo imovinu dvojice ljudi za koje smatra da su odgovorni za trovanje Litvinjenka - bivšeg člana obezbeđenja KGB-a, koji je u međuvremenu postao poslanik, Andreja Lugovoja i njegovog kolege Dmitrija Kovtuna.
"Sada moramo da pročitamo čitav izveštaj i uzmemo u obzir sve detalje, ali nemojte da sumnjate, na ovaj šokantan incident smo reagovali pre više godina, onda kad se on dogodio, a sada dodatno pooštravamo našu reakciju", istakao je britanski premijer.
http://www.alo.rs/kameron-iza-ubistva-bivseg-ruskog-spijuna-stoji-drzava/30519
Ukrajinski tržišni regulator kaznio je danas rusku gasnu kompaniju Gasprom sa 85 milijardi grivni
(3,5 milijardi dolara) zbog zloupotrebe monopolske pozicije na ukrajinskom tržištu tranzita gasa.
"Ovakva odluka je doneta zbog Gaspromove zloupotrebe monopola na tržištu tranzita gasa. Visina kazne je 85 milijardi grivni", napisao je direktor ukrajinskog regulatornog organa Jurij Terentjev na društvenoj mreži Fejsbuk.
Ukrajinski regulator nije izneo detalje Gaspromovog prekršaja, ali se ocenjuje da je ovakva odluka ukrajinskih vlasti najnovije poglavlje u dugotrajnom gasnom sporu Rusije i Ukrajine.
Ranije ove nedelje, Gasprom je saopštio da mu Kijev duguje 2,549 milijardi dolara za gas isporučen u trećem kvartalu prošle godine, kao i da bi taj novac trebalo da bude uplaćen u roku od 10 dana.
http://www.blic.rs/vesti/svet/ukrajina-kaznila-ruski-gasprom-sa-35-milijardi-dolara/zn40dss
On je takođe naveo da je Putin povezan sa ruskom i kolubijskom mafijom.
Nekoliko meseci posle objavljivanja ovog članka Litvinjenko je umro od trovanja polonijumom.
Ovo je u sklopu istrage koju su sprovele britanske vlasti izneto kao jedan od ključnih motiva zbog čega bi predsednik Rusije želeo Litvinjenkovu smrt. Drugi razlog bi bio taj što se verovalo da je Litvinjenko radio za britanski MI6.
Supruga pokojnog Litvinjenka istakla je da je članak napisan 2006. godine posle scene koju su svi mogli da vide - kada Putin ljubi dečaka u stomak.
Ona je takođe rekla da njen muž nije radio za MI6 dok je živeo u Rusiji.
S druge strane priznala je da je Litvinjenko dobijao 2.000 funti mesečno kako bi se "konsultovao" sa britanskim obaveštajcima ali tek po traženju političkog azila u Velikoj Britaniji.
Podsetimo, prema izveštaju istrage britanskih vlasti "ruski predsednik Vladimir Putin verovatno je lično odobrio ubistvo špijuna Aleksandra Litvinjenka".
Prema nalazima iz istrage, "Rusija je imala više motiva da ubije Litvinjenka", a zeleno svetlo za ubistvo je navodno dao i prvi čovek FSB Nikolaj Patrušev.
Kako je naveo sudija Robert Oven, koji je rukovodio istragom, Dmitrij Kovutin i Andrej Lugovoj su otrovali Litvinjenka radioaktivnim polonijumom radeći na osnovu nečije naredbe. Osim toga, ističe se da raniji navodi da je Litvinjenko ubijen po naredbi mafijaških krugova nisu neverovatni, ali da nisu podržani dokazima.
S druge strane zvanična Moskva je saopštila da ne prihvata odluku britanskog suda o smrti bivšeg pripadnika ruskog FSB Aleksandra Litvinjenka jer je time narušen princip pretpostavke nevinosti, preneli su RIA Novosti.
"Rusija ne prihvata nikakvu odluku suda jer su se koristili dokazi prima facie, odnosno dokazi koji su neophodni da bi slučaj postojao. Drugim rečima, narušen je princip pretpostavke nevinosti koji je izveden na nivo međunarodnih odnosa“, rekao je izvor.
Takođe, isti izvor tvrdi da će ova istraga dovesti do "ozbiljnih posledice u odnosima Londona i Moskve".
http://www.kurir.rs/planeta/da-li-je-zbog-ovoga-ubijen-litvinjenko-pred-smrt-tvrdio-putin-je-pedofil-povezan-sa-mafijom-clanak-2105303
Kako napred posle kraha putinizma
Piše: Gari Kasparov (Priredila Anamaria Ramač Furman)
Sa zanimanjem pratim diskusiju na moj članak „Rusija posle Putina“. Prvi put u poslednje tri godine
ova se tema ne prima sa skepsom, već je postala predmetom razmatranja značajnog kruga ljudi. Sama ta činjenica svedoči o tome da misleći deo društva više ne prihvata putinizam kao nešto što u doglednoj budućnosti nema alternative, a to znači da nije daleko vreme kada će težnja za promenama obuhvatiti šire slojeve društva.
Kada govorimo o mogućim promenama, to je jednačina sa mnogo nepoznatih. Ipak, pošto raspolažemo velikom količinom informacija o režimu te imamo nagomilano istorijsko iskustvo kad je reč o padu raznih diktatura, moguće je sačiniti analizu i naznačiti verovatne scenarije toka događaja posle kraha režima. Baš kao i poteškoće i zamke koje prete Rusiji u okviru tih scenarija, te načine njihovog prevladavanja. Takva analiza ima i jednu praktičnu stranu: procena mogućih varijanti omogućiće da se napravi „mapa puta“ za prelazni period.
Razumevanje onoga što će se u zemlji događati posle kraha putinizma pomoći će mnogim ljudima da se oslobode straha od najavljivanih promena, a nekima će biti i podsticajni motiv za delovanje. Pri tom treba biti svestan da Rusija neće uspeti da izbegne ozbiljne potrese političkog i socijalno-ekonomskog karaktera. Degradacija svih sfera društvenog života u zemlji je u godinama Putinove vladavine otišla suviše daleko da bi se moglo računati na ozdravljenje bez trzavica.
Jedan od najznačajnijih činilaca koji će odrediti dalji razvoj događaja biće način na koji će Putin biti uklonjen s vlasti. Ne vredi ni razmatrati varijantu s (manje ili više) dobrovoljnim povlačenjem po uzoru na Pinočea ili Jaruzelskog, jer je to u načelu nespojivo s osnovnom logikom postojećeg režima. Varijante dvorskog puča ili masovnih protesta takođe imaju relativno slabe šanse na uspeh. Režim će najverovatnije pasti nekakvom kombinacijom ova dva scenarija, na taj način što će – zbog masovnih nemira izazvanih socijalno-ekonomskim kolapsom i nizom spoljnopolitičkih poraza – najrazboritiji deo vladajuće vrhuške konačno odlučiti da se reši bankrotiranog lidera.
Pri takvom razvoju događaja država će se u prvi mah naći u rukama nekog od onih koji danas čine deo vladajućeg režima. U njihovim rukama biće poslušni sudovi i birački odbori, moćna propagandna mašinerija i ogromni finansijski resursi. Hitno raspisivanje novih izbora, u takvim okolnostima, doneće im gotovo stoprocentnu pobedu, što će novoj vlasti obezbediti spoljni legitimitet. U suštini, to će biti resetovanje režima koje će doneti nekakav „lajt-putinizam“ bez Putina.
Obnovljeni režim moći će da pravi određene ustupke te da sprovede delimičnu liberalizaciju, ali će biti sačuvana njegova suština i nasleđeni gresi, uključujući neograničeni lopovluk i bezakonje u zemlji, te agresivni ekspanzionizam u odnosima sa susedima. U takvim uslovima nema ni govora o uspostavljanju pravnog demokratskog društva s normalnim funkcionisanjem tržišne ekonomije.
Da bi onemogućila ovakav razvoj događaja, nesistemska opozicija mora biti spremna da u prvim danima posle smene – pre nego što se nova vlast učvrsti, tj. još bude ranjiva – organizuje totalni pritisak na vlast odozdo, s ciljem da joj nametne svoj scenario.
Jedini način je sazivanje Ustavotvorne skupštine, koja bi imala zadatak da sprovede svojevrsno „resetovanje“ države, da raskine pravni i istorijski kontinuitet sa Sovjetskim Savezom i proglasi izgradnjju nove Rusije.
U okviru obnove države ustavotvorna skupština mora da reši fundamentalna pitanja o formi vladavine i formi državnog uređenja buduće Rusije, da usvoji novi ustav, krajnje neophodne zakone o lustraciji i desovjetizaciji, kao i da usvoji nove izborne zakone.
Problem je, međutim, što takva ustavotvorna skupština ne može da bude izabrana odmah posle pada režima, jer će osnovni administrativno-upravni, medijski i finansijski resursi još uvek biti u rukama snaga povezanih s Putinovim režimom.
S druge strane, važnu ulogu igra sastav društva. Organizovanje relativno slobodnih izbora u SSSR-u 1989-1991. godine bilo je moguće i zbog toga što je nekoliko godina ranije Gorbačov proglasio politiku „glasnosti“. Naravno, glasnost prema shvatanju lidera perestrojke nije značila punu slobodu reči, ali je čak i takva omogućavala političke rasprave. Upravo ta politička diskusija, koja se otela kontroli komunističkih vlasti, stvorila je osnovu za nastajanje političkog pluralizma i organizovanje konkurentskih izbora.
Ogoljena imperijalna propaganda obrušava se na ruske građane 24 sata dnevno sedam dana u nedelji, ubeđujući ih da je ceo svet objavio rat Rusiji, koja se sama suprotstavlja snagama vasionskog zla.
Jedini način da se razreši protivurečnost između neophodnosti da se što pre izabere Ustavotvorna skupština i nemogućnosti da se to učini neposredno posle uklanjanja Putina s vlasti može da bude formiranje prelazne vlade. Ta vlada moraće da sprovede sledeće mere:
– da poništi sve akte predhodne vlasti koji krše Ustav i norme međunarodnog prava, uključujući i aneksiju Krima;
– da otpočne proces „dekagebeizacije“, omogući pristup arhivama tajnih službi, likvidira svemogućeg monstruma službe bezbednosti i kaznene strukture poput Uprave za borbu protiv ekstremizma MUP;
– da ukine cenzuru i ustanovi slobodu javne reči, da sprovede kardinalnu kadrovsku obnovu državnih sredstava masovnog informisanja i očisti ih od onih koji su izgradili mašineriju državne propagande;
– da izvrši kadrovsku obnovu organa izvršne vlasti, uključujući snage reda, jer je sprovođenje istinski slobodnih izbora nemoguće dok na dužnostima gubernatora i u unutrašnjim poslovima ključne položaje zauzimaju ljudi koji su bili deo Putinovog režima i neposredno učestvovali u nasilnom gušenju opozicije;
– da obezbedi preregistraciju svih političkih partija;
– da organizuje široku javnu diskusiju o načelima sprovođenja izbora za Ustavotvornu skupštinu.
– da imenuje nove izborne komisije za sprovođenje izbora u kojima će imati predstavnike sve ponovo registrovane partije.
Navedeni spisak nije ni idealan ni konačan, o konkretnim merama treba i mora da se razgovara kako bi se spisak dopunio, ali bez realizacije makar predloženog minimuma nemogući su nikakvi slobodni izbori. Pored pripreme neophodne osnove za sprovođenje izbora za Ustavotvornu skupštinu, prelazna vlada moraće da se bavi rešavanjem celog niza nasušnih problema koji stoje pred državom. Jedan od najvažnijih zadataka biće likvidacija svih korupcionaških šema koje danas najbližem Putinovom okruženju omogućavaju da nezakonito prisvaja milijarde dolara.
Razumem stavove onih koji se plaše da bi odustajanje od hitnog raspisivanja izbora i formiranje prelazne vlade s prilično širokim ovlašćenjima moglo dovesti do uspostavljanja nove diktature. Tačno, predložen plan nije idealan, ali realizacija svakog drugog scenarija garantovano će dovesti do ponovne reinkarnacije imperijalnog autoritarizma. Što se tiče rizika kakav bi predstavljlala prelazna vlada, on može da se svede na minimum.
Kao prvo, maksimalno trajanje prelaznog perioda od dana formiranja prelazne vlade do dana izbora za Ustavotvornu skupštinu (recimo godinu i po) mora da se utvrdi odmah prilikom formiranja prelazne vlade, a neprihvatljivo je davanje tom organu ovlašćenja na neodređeni rok. Kao drugo, pri formiranju prelazne vlade njeni članovi moraće da se zvanično obavežu da će se nakon isteka svojih ovlašćenja na određeni rok (ne manje od deset godina) odreći svojih kandidatura na izborima na svim nivoima i stupanja na bilo koji položaj u državnim organima vlasti.
Nema sumnje da je predloženi scenario prilično radikalan. Ipak, nužno je imati na umu da postojeći režim ne samo gura Rusiju na ivicu svetske civilizacije, već je nespojiv s njenim daljim postojanjem. Naša država može da dobije šansu na budućnost samo u slučaju potpunog „resetovanja“ svoje državnosti.
*****
Gari Kasparov je ruski političar i društveni radnik, predsednik Međunarodnog veća „Fonda za zaštitu ljudskih prava“
http://www.slobodnaevropa.org/content/kasparov-rusija-ima-buducnost-ako-resetuje-svoju-drzavnost/27501969.html
Путин чувао ђенерала Ратка Младића
спољно-политичког уредника, добитника Пулицерове награде и аутора дела “Касапинов траг“ у којој је описан начин и моменат хапшења Ратка Младића, све оно што је уследило после тога али и све оно што је довело до тога да се нађе пред Хашким судом.
Књига енглеског аутора продаје се на интернету у електронској и штампаној везији, обе су доступна на сајту Амазон, а цене се крећу од скоро 13 евра књигу.
Борџер у књизи описује лов на хашке бегунце и оптуженике, као и ратне догађаје у којима су они учествовали. Погледајте неке од извода из књиге:
“Ниједан притисак није давао ефекта, нити је било изгледа за то. Нико од чланова породице није хтео да изда Младића, нарочито јер су имали далеко моћнијег заштитника од БИА Руски федерални сигурносни биро, тајну службу Путинове Русије и наследницу Путиновог старог послодавца КГБ-а која је заштитнички гледала на Младића из више разлога. Москва га је видела као словенског војног хероја, прогањаног од стране западних сила које покушавају да прошире утицај у Србији, старом руском савезнику.
‘Успех Запада у хапшењу Младића био би руски стратешки пораз. Такође Руси су били нервозни због онога што би Младић могао да открије о руској подршци Републици Српској.“
Шпијунске игре са ФСБ-ом
“Сваки пут када би смо били близу да остваримо сарадњу са неким из његовог унутрашњег круга, они би отишли у амбасаду Русије на косултације и одустали од било каквог разговора са нама, “ рекао је Миодраг Ракић.
Ракић прогањао ђенералову фамилију
“Он је сумњао да Русија редовно снабдева средствима Младићеву породицу и пратњу како би смањили финансиски притисак који је вршен над њима са циљем да попусте и одају Младићеву локацију.“
ФСБ пратио Ракића у стопу
“Ракић је непогрешиво осећао присуство ФСБ-а док се освртао преко рамена. У 2008. години он и један колега у тајности су отпуовали за Хаг како би разговарали о Младићевом случају. Путовали су околним путем, а холандски безбедњаци спровели су их до зграде трибунала кроз подземни паркинг. Међутим, у повратку Ракића је посетио један Младићев симпатизер из редова тајних служби који га је упозорио да ће му породица бити у опасности ако настави да сарађује са судом. Да би га уверио у претњу, описао му је дневну рутину његовог сина.“
Озна све дозна
“Шокиран претњама, Ракић је љутито негирао да сарађује са Трибуналом, инсистирајући да никад није био у Хагу. Тада је његов посетилац без речи узео папир и оловку и нацртао скицу стола и означио распоред сваког од људи за столом на састанку. Овај сусрет Ракић је описао као најужаснији тренутак у животу. Од тог момента па све до смрти 2014.године од рака, путовао је са два припадника обезбеђења.“
Јатак лично Путин
На конференцији у Москви, како наводи спољно-политички уредник Гардијана, Ракић је притерао уза зид Николаја Петрушева-главног Путиновог обавештајца и рекао му: “Осећам врло хладан ветар који нам са истока дува у лице”. Он му је одговорио да је заштита Младића наређена одозго, што је значило да је то наредио лично Путин.
Спартански живот српског генерала
“Живећи у претрпаној собици, грејући се само малом електричном грејалицом, оболевао је све теже. Једнога дана његов брат Бранислав нашао га је опруженог на поду, доживео је шлог. Међутим Младић се и тада више бринуо због заробљавања него смрти у беди и самоћи. Одбио је да оде у болницу. До тада се скоро тотално изоловао, није дозволио ни жени, ни сину да га посете, али упркос свему оно што га је одало на крају била је приврженост породици.“
Породица на првом месту
“У мају 2008. године његов син Дарко повео је своју децу, Анастасију и Стефана у посету рођаку у Лазареву на славу Светог Ђорђа, важан празник у Србији. Прослава је била код другог рођака, али породица је обишла и Бранислављеву кућу. Након уласка у двориште стојали су окупљени двадесетак минута пред кућом, на чуђење полицајаца који су их пратили. Тек након Младићевог хапшења постаће јасно шта су заправо радили. Посматрао их је кроз прозор. Није био добро, па није дозволио никоме да га види, али је желео да види њих“- рекао је Тадић.
Једина жеља пред одлазак у казамат
“Младић је добио 45 минута да обиђе ћеркин гроб. Пратња се удаљила и опколила гробље, формирајући прстен око њега.“
“Могли сте видети како му се усне мичу.“ -присећао се Ракић.
“Причао је са њом.“
Комплетан текст на енглеском прочитајте ОВДЕ.
http://www.pravda.rs/2016/01/22/postovanje-putin-cuvao-djenerala-ratka-mladica/
Ruska nauka posustala, uskoro iza Irana

razvoj nauke u Iranu, preneo je predsedniku Rusije Vladimiru Putinu prvi čovek ruske Akademije nauka Vladimir Fortov.
Vidimo eksplozivni rast nauke u naučnoj sferi za kojim, nažalost, očigledno zaostajemo", rekao je Fortov Putinu, javlja agencija Interfaks.
Koristeći broj naučnih članaka kao pokazatelj uspeha, Fortov je naveo da je u proteklih 15 godina taj broj u Rusiji porastao za 12 odsto, dok je u Kini objavljeno 10 puta više člana u istom periodu (povećanje od 1.000 odsto), a u Indiji tri puta više (povećanje od 300 odsto).
"Kina nas je pretekla 1997. godine, Indija 2005. godine, a Brazil 2007. godine. Iran nam diše za vratom", rekao je Fortov.
Fortov je te podatke preneo Putinu na sastanku o dugoročnoj strategiji istraživanja i razvoja nauke u Rusiji.
Putin je na sastanku veličao postignuti napredak i istakao da je sposobnost Rusije da stvori sopstvene napredne tehnologije "ključni faktor nacionalnog suvereniteta i bezbednosti".
Rusija održava vrhunsku tehnologiju u nekim oblastima, poput razvoja naoružanja i nuklearne industrije.
Fortov je, međutim, rekao da je proteklih godina završeno oko 20 razvojnih planova, ali da nijedan nije primenjen, navodi Interfaks.
http://mondo.rs/a868245/Info/Svet/Rusija-Nauka-u-zasotatku-Vladimir-Putin-razvoj.html
Kameron: Iza ubistva bivšeg ruskog špijuna stoji država!

istrage po kojima je ruski predsednik Vladimir Putin "verovatno odobrio" ubistvo bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinjenka, da je to delo iza kojeg "stoji država".
Rezultati istrage o smrti Litvinjenka, koji je preminuo u Londonu 2006. pošto je popio čaj otrovan radioaktivnim polonijumom, a koje je danas obelodanio britanski sudija Robert Oven, naišli su na oštru reakciju zvanične Moskve i zaoštrili već ionako napete odnose Moskve i Londona.
"Ono što se dogodilo je apsolutno užasno, a taj izveštaj potvrđuje ono što smo uvek mislili i ono što je prethodna laburistička vlada mislila u vreme kad se ubistvo dogodilo, a to je da je ovo delo iza kojeg stoji država", rekao je Kameron u izjavi za britansku televiziju iz Davosa, na Svetskog ekonomskog foruma.
Zvanični London je posle objavljivanja izveštaja zamrznuo imovinu dvojice ljudi za koje smatra da su odgovorni za trovanje Litvinjenka - bivšeg člana obezbeđenja KGB-a, koji je u međuvremenu postao poslanik, Andreja Lugovoja i njegovog kolege Dmitrija Kovtuna.
"Sada moramo da pročitamo čitav izveštaj i uzmemo u obzir sve detalje, ali nemojte da sumnjate, na ovaj šokantan incident smo reagovali pre više godina, onda kad se on dogodio, a sada dodatno pooštravamo našu reakciju", istakao je britanski premijer.
http://www.alo.rs/kameron-iza-ubistva-bivseg-ruskog-spijuna-stoji-drzava/30519
Ruska centralna banka sazvala sastanak s bankama zbog pada rublje
Ruska centralna banka sazvala je za večeras sastanak sa nekoliko komercijalnih banaka zbog današnjeg pada rublje na istorijski najniži nivo u odnosu na dolar.
"Banka Rusije drži radni sastanak sa direktorima bankarskih udruženja i više banaka da razmatra kreditne uslove koje banke pružaju privredi 2016. godine", objavila je centralna banka u saopštenju.
Predsednica ruske centralne banke Elvira Nabijulina otkazala je odlazak na Svetski ekonomski forum u Davosu. Ruska rublja dostigla je danas novi istorijski minimum u odnosu na dolar zbog pada cene nafte na svetskom tržištu. Dolar je danas na moskovskoj berzi vredeo 84,8 rublje, nakon jučerašnje vrednosti od 80,1 rublje za dolar. Rublja je izgubila 12 odsto od početka godine, navodi agencija Frans pres. Najniža cena nafte u poslednjih 12 godina, 28 dolara za barel, drastičan je udar za rusku ekonomiju.
Rublja je danas nastavila da gubi vrednost u odnosu na dolar iako se tokom dana cena nafte stabilizovala.
Pad cena nafte znači da će ruska privreda, koja je takođe pogođena zapadnim sankcijama zbog ukrajinske krize, ove godine ostati u recesiji i da će budžetu nedostajati veliki deo predviđenih prihoda.
Vlada od početka godine pokušava da nađe nove mogućnosti za smanjenje budžetskih troškova usled pada cena nafte. Vlada priprema plan za borbu protiv krize, rekla je zamenica premijera Olga Golodec i dodala da će glavne mere biti objavljene iduće nedelje.
http://www.blic.rs/vesti/svet/ruska-centralna-banka-sazvala-sastanak-s-bankama-zbog-pada-rublje/y1rkkye
Predsednica ruske centralne banke Elvira Nabijulina otkazala je odlazak na Svetski ekonomski forum u Davosu. Ruska rublja dostigla je danas novi istorijski minimum u odnosu na dolar zbog pada cene nafte na svetskom tržištu. Dolar je danas na moskovskoj berzi vredeo 84,8 rublje, nakon jučerašnje vrednosti od 80,1 rublje za dolar. Rublja je izgubila 12 odsto od početka godine, navodi agencija Frans pres. Najniža cena nafte u poslednjih 12 godina, 28 dolara za barel, drastičan je udar za rusku ekonomiju.
Rublja je danas nastavila da gubi vrednost u odnosu na dolar iako se tokom dana cena nafte stabilizovala.
Pad cena nafte znači da će ruska privreda, koja je takođe pogođena zapadnim sankcijama zbog ukrajinske krize, ove godine ostati u recesiji i da će budžetu nedostajati veliki deo predviđenih prihoda.
Vlada od početka godine pokušava da nađe nove mogućnosti za smanjenje budžetskih troškova usled pada cena nafte. Vlada priprema plan za borbu protiv krize, rekla je zamenica premijera Olga Golodec i dodala da će glavne mere biti objavljene iduće nedelje.
http://www.blic.rs/vesti/svet/ruska-centralna-banka-sazvala-sastanak-s-bankama-zbog-pada-rublje/y1rkkye
Ukrajina kaznila ruski Gasprom sa 3,5 milijardi dolara

(3,5 milijardi dolara) zbog zloupotrebe monopolske pozicije na ukrajinskom tržištu tranzita gasa.
"Ovakva odluka je doneta zbog Gaspromove zloupotrebe monopola na tržištu tranzita gasa. Visina kazne je 85 milijardi grivni", napisao je direktor ukrajinskog regulatornog organa Jurij Terentjev na društvenoj mreži Fejsbuk.
Ukrajinski regulator nije izneo detalje Gaspromovog prekršaja, ali se ocenjuje da je ovakva odluka ukrajinskih vlasti najnovije poglavlje u dugotrajnom gasnom sporu Rusije i Ukrajine.
Ranije ove nedelje, Gasprom je saopštio da mu Kijev duguje 2,549 milijardi dolara za gas isporučen u trećem kvartalu prošle godine, kao i da bi taj novac trebalo da bude uplaćen u roku od 10 dana.
http://www.blic.rs/vesti/svet/ukrajina-kaznila-ruski-gasprom-sa-35-milijardi-dolara/zn40dss
Нема коментара:
Постави коментар