Bivši predsednik Srbije i DS-a, sada lider SDS-a i inicijator okupljanja opozicije, Boris Tadić objašnjava elemente krize u kojoj je Srbija danas i učinak vlasti koja bez kontrole može odvesti Srbiju do provalije. Okupljanje opozicije nužno je da se otkloni politička asimetrija, otvori javni dijalog sa vlašću i građanima, kaže Tadić u razgovoru sa Jelkom Jovanović
Vanredni parlamentarni izbori su izvesniji nego što su bili oni najavljivani za decembar, zato što vladajuća koalicija i ljudi koji je vode, a tu pre svega mislim na Vučića, dobro procenjuju da će njihova popularnost padati kako bude proticalo vreme. Nije moguće držati građane u nadi izvesnosti boljeg života dugi niz godina. Ako se građanima od 2012. obećava da će svake sledeće godine živeti osetno bolje, a taj život ne dolazi, ljudi će na kraju reći “Pa dobro, dosta!”, kaže u razgovoru za Novi magazin Boris Tadić, bivši predsednik Srbije i DS, sada predsednik SDS-a i jedan od inicijatora okupljanja opozicije.
“Vladajuća koalicija je svesna da je ljudima dosta praznih obećanja i zato je moguće da ćemo na proleće imati vanredne parlamentarne izbore, zajedno sa lokalnim i pokrajinskim. To nije sasvim sigurno, ali je mnogo verovatnije nego one kalkulacije koje smo imali letos da će izbori biti u decembru”, objašnjava Tadić.
*Politika najviše interesuje ljude, ali ima još pitanja: za nekoliko dana će otvaranje prvih poglavlja sa EU. Kako ocenjujete evropski put Srbije?
Katastrofalno kasnimo. Crna Gora je za isti period od dve godine otvorila 14 poglavlja, a ukupno već 22, dok Srbija tek otvara prvo. Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji pošto je tek nakon poglavlja 23 i 24 potrebno još minimum osam godina da se konačno obezbedi članstvo u Evropskoj uniji. To znači da Srbija ne može pre 2024. godine da postane članica. EU nije svelek naših problema, ali je bolji put nego sve ostale političke opcije koje su nam na raspolaganju, jer će se u Evropi mnogo bolje, kvalitetnije i sigurnije živeti narednih 30-40 godina nego drugde u svetu, uprkos problemima s kojima se EU suočava.
Skratio sam predsednički mandat upravo da bih iskoristio poslednji politički momenat za ubrzavanje evropskih integracija. Bio mi je potreban pun mandat, a na njegovom početku je trebalo da napravim iskorak na temi KiM. Plan četiri tačke, koji je podrazumevao punu autonomiju za sever Kosova i izvlačenje kulturne baštine iz jurisdikcije Prištine, pokušao sam da sprovedem i pre toga. Međutim, to nije bilo moguće bez punog mandata i zbog tanke parlamentarne većine od dva poslanika, a nije bilo moguće ni zbog haosa izazvanog svetskom ekonomskom krizom. Ideja mi je bila da pre nemačkih parlamentarnih izbora i u Bundestagu dobijemo podršku za taj plan i otvorimo poglavlja početkom 2013, da bismo krajem 2020. godine ušli u EU.
*Mislite na mogućnost zaoštravanja nemačke politike prema Srbiji?
To je očigledno. Nažalost, dobijanje datuma nije značilo i otvaranje pregovora. Vlast sve prikazuje kao uspeh, a apsolutno nisu svesni protoka vremena i da možda nećemo biti ni u mogućnosti da iskoristimo sve prednosti pregovora, pristupne fondove, pokretanje privrede, reformske procese itd.
Ova vlast je samo mehanički usvojila naš strateški cilj članstva u EU, ali nisu shvatili šta to znači u kontekstu izgradnje mira i stabilnosti u regionu i prihvatanja evropskih vrednosti i političke kulture. Dokaz je i činjenica da olako ulaze u razmenu diplomatske vatre sa susednim državama, ali i to što ministar policije drži konferenciju za novinare povodom lažnog vanrednog stanja, dok iza njih stoje naoružani pripadnici policije ili prostačko ponašanje ministra odbrane. S takvim dokazima suočavamo se gotovo svakodnevno. To i ne čudi, jer kad smo mi počeli izgradnju evropskog puta, sadašnja vlast je gradila sigurnu kuću za Ratka Mladića. Klica njihovog ponašanja iz prošlosti ostala je u odnosu prema susedima, političkim neistomišljenicima u zemlji, medijima, institucijama itd.
*Kako komentarišete svečani doček Vladimira Lazarevića?
Vlast igra političku igru. Manipulacijama pokušava da zadovolji različite segmente biračkog tela, pogrešno oponašajući hrvatske političare. General Lazarević je odslužio kaznu i sada je slobodan građanin, ali nema razloga da se oko njegovog povratka pravi pompa, kao što nije bilo razloga da se pravi pompa oko Vučićeve posete Srebrenici, koja se pokazala kao poraz politike pomirenja. Toj poseti prethodila je pojačana reakcija vezana za britansku rezoluciju u UN i mogla se očekivati posledica tog tzv. patriotskog naboja. U politici, kao i u fizici, vlada zakon spojenih sudova; sve što se desi u jednom prostoru ima posledice u drugom, a ako su prostori blizu, reakcija je trenutna i brutalna.
*Kako će na evropske integracije, ali i na odnose u regionu, uticati poziv NATO Crnoj Gori za članstvo?
To je veoma dobro za Crnu Goru. I kao predsednik Srbije u poslednjoj državnoj poseti podržao sam učlanjenje Crne Gore u NATO. Srbija će se u godinama koje dolaze naći pred pitanjem – da li ići u NATO ili zadržati status neutralnosti? Ali, iako bude zadržala neutralnost, to ne može da bude status jednake distance i prema Moskvi i prema Briselu, već eventualno model Austrije. Austrija učestvuje u svim mirovnim operacijama u svetu, ima bezbednosnu strukturu usaglašenu sa NATO, ali zadržala je poziciju vojno neutralne zemlje.
*Koja je opcija vama bliža?
Uopšte nije reč o tome koja je bliža, nego koja je izvodljivija. Kao ministar odbrane pokrenuo sam evroatlantske integracije i bio označen kao NATO-ministar i izdajnik, ali ključno je pitanje koliko nas bilo koji drugi bezbednosni proces košta? To građani treba da znaju. Treba da znaju i da od bezbednosnog ambijenta zavisi privlačenje investicija, bez kojih Srbija ne može da obezbedi napredak. Da pojednostavim tu mehaniku – ako ne idemo politički u EU, ne pokazujemo investitorima da smo zemlja političke stabilnosti i izvesnosti. Ukoliko paralelno ne idemo u proces bezbednosnih integracija, niko neće investirati jer je kapital najplašljivija kategorija.
*Kako komentarišete izjavu predsednika Srbije da je Rusija Srbiji ono što je majci dete, izrečenu Lavrovu na marginama Samita OEBS-a u Beogradu.
Nijedan predsednik države ne sme postaviti u tako zavisan odnos vlastitu zemlju; zadatak predsednika i po Ustavu i po elementarnoj logici je da se bori za ravnopravnost svoje zemlje, nezavisnost i suverenost. Nažalost, ovo nije prva besmislica koju je Nikolić izgovorio, a od njega možemo očekivati misaone vratolomije i u budućnosti. To nije dobro za zemlju, jer nas nevidljivo knjigovodstvo međunarodne zajednice bilansira i na osnovu njegovih izjava.
*Vraćamo se izborima. Socijaldemokratska stranka je već ušla u savez sa Liberalno-demokratskom partijom. Zašto je to važno i koga još očekujete?
Otvorili smo razgovore sa svim strankama iz opozicionog bloka koje dele našu vrednosnu i političku orijentaciju. Do sada smo napravili koaliciju ne samo sa LDP-om, već i sa strankom Zelenih Srbije, Narodnim pokretom Srbije i pokretom Zapadna Srbija, a otvaramo razgovore i sa ostalima koji su potencijalni učesnici u ovom procesu. Nama su potrebni i ugledni pojedinci, ljudi od velikog znanja, a otvorićemo razgovore i sa nevladinim organizacijama i sa sindikatima.
Ogromna je asimetrija između vlasti i opozicije i postavlja se pitanje otkud tolika asimetrija. Posle izbora 2012. opozicioni lideri su pustili Vučića da pravi distancu u odnosu na ostale stranke i on je to vešto iskoristio. Hapšenjem Miškovića dobio je veliku podršku javnosti, iako još ne vidimo rezultate tog čina. Tada Vučića niko ništa nije osporavao, pa se i moja tadašnja stranka pod drugim rukovodstvom nadala da će ući u Vladu s njim. Kad je smenjen Đilas sa mesta gradonačelnika, promenjena je politika, ali bilo je kasno. Drugi problem je preuzimanje apsolutne vlasti u zemlji, jer ako nema kontrole vlasti, nema ni ubrzanog razvoja, a onda dolazimo u situaciju opšteg propadanja. Budući da Vlada vrši strahovit pritisak na medije, nemamo ni medijske kontrole vlasti. Dugo sam u politici i ovako apsurdnu situaciju nikada nismo imali. Šahovski rečeno, mi smo u pat poziciji, ne možemo da se pokrenemo kao društvo i zato je neophodno ojačati opoziciju i otvoriti politički i socijalni dijalog.
http://www.novimagazin.rs/vesti/intervju-boris-tadic-vlada-obmanjuje-ljude-lazima-o-napretku
Vanredni parlamentarni izbori su izvesniji nego što su bili oni najavljivani za decembar, zato što vladajuća koalicija i ljudi koji je vode, a tu pre svega mislim na Vučića, dobro procenjuju da će njihova popularnost padati kako bude proticalo vreme. Nije moguće držati građane u nadi izvesnosti boljeg života dugi niz godina. Ako se građanima od 2012. obećava da će svake sledeće godine živeti osetno bolje, a taj život ne dolazi, ljudi će na kraju reći “Pa dobro, dosta!”, kaže u razgovoru za Novi magazin Boris Tadić, bivši predsednik Srbije i DS, sada predsednik SDS-a i jedan od inicijatora okupljanja opozicije.
“Vladajuća koalicija je svesna da je ljudima dosta praznih obećanja i zato je moguće da ćemo na proleće imati vanredne parlamentarne izbore, zajedno sa lokalnim i pokrajinskim. To nije sasvim sigurno, ali je mnogo verovatnije nego one kalkulacije koje smo imali letos da će izbori biti u decembru”, objašnjava Tadić.
*Politika najviše interesuje ljude, ali ima još pitanja: za nekoliko dana će otvaranje prvih poglavlja sa EU. Kako ocenjujete evropski put Srbije?
Katastrofalno kasnimo. Crna Gora je za isti period od dve godine otvorila 14 poglavlja, a ukupno već 22, dok Srbija tek otvara prvo. Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji pošto je tek nakon poglavlja 23 i 24 potrebno još minimum osam godina da se konačno obezbedi članstvo u Evropskoj uniji. To znači da Srbija ne može pre 2024. godine da postane članica. EU nije svelek naših problema, ali je bolji put nego sve ostale političke opcije koje su nam na raspolaganju, jer će se u Evropi mnogo bolje, kvalitetnije i sigurnije živeti narednih 30-40 godina nego drugde u svetu, uprkos problemima s kojima se EU suočava.
Skratio sam predsednički mandat upravo da bih iskoristio poslednji politički momenat za ubrzavanje evropskih integracija. Bio mi je potreban pun mandat, a na njegovom početku je trebalo da napravim iskorak na temi KiM. Plan četiri tačke, koji je podrazumevao punu autonomiju za sever Kosova i izvlačenje kulturne baštine iz jurisdikcije Prištine, pokušao sam da sprovedem i pre toga. Međutim, to nije bilo moguće bez punog mandata i zbog tanke parlamentarne većine od dva poslanika, a nije bilo moguće ni zbog haosa izazvanog svetskom ekonomskom krizom. Ideja mi je bila da pre nemačkih parlamentarnih izbora i u Bundestagu dobijemo podršku za taj plan i otvorimo poglavlja početkom 2013, da bismo krajem 2020. godine ušli u EU.
*Mislite na mogućnost zaoštravanja nemačke politike prema Srbiji?
To je očigledno. Nažalost, dobijanje datuma nije značilo i otvaranje pregovora. Vlast sve prikazuje kao uspeh, a apsolutno nisu svesni protoka vremena i da možda nećemo biti ni u mogućnosti da iskoristimo sve prednosti pregovora, pristupne fondove, pokretanje privrede, reformske procese itd.
Ova vlast je samo mehanički usvojila naš strateški cilj članstva u EU, ali nisu shvatili šta to znači u kontekstu izgradnje mira i stabilnosti u regionu i prihvatanja evropskih vrednosti i političke kulture. Dokaz je i činjenica da olako ulaze u razmenu diplomatske vatre sa susednim državama, ali i to što ministar policije drži konferenciju za novinare povodom lažnog vanrednog stanja, dok iza njih stoje naoružani pripadnici policije ili prostačko ponašanje ministra odbrane. S takvim dokazima suočavamo se gotovo svakodnevno. To i ne čudi, jer kad smo mi počeli izgradnju evropskog puta, sadašnja vlast je gradila sigurnu kuću za Ratka Mladića. Klica njihovog ponašanja iz prošlosti ostala je u odnosu prema susedima, političkim neistomišljenicima u zemlji, medijima, institucijama itd.
*Kako komentarišete svečani doček Vladimira Lazarevića?
Vlast igra političku igru. Manipulacijama pokušava da zadovolji različite segmente biračkog tela, pogrešno oponašajući hrvatske političare. General Lazarević je odslužio kaznu i sada je slobodan građanin, ali nema razloga da se oko njegovog povratka pravi pompa, kao što nije bilo razloga da se pravi pompa oko Vučićeve posete Srebrenici, koja se pokazala kao poraz politike pomirenja. Toj poseti prethodila je pojačana reakcija vezana za britansku rezoluciju u UN i mogla se očekivati posledica tog tzv. patriotskog naboja. U politici, kao i u fizici, vlada zakon spojenih sudova; sve što se desi u jednom prostoru ima posledice u drugom, a ako su prostori blizu, reakcija je trenutna i brutalna.
*Kako će na evropske integracije, ali i na odnose u regionu, uticati poziv NATO Crnoj Gori za članstvo?
To je veoma dobro za Crnu Goru. I kao predsednik Srbije u poslednjoj državnoj poseti podržao sam učlanjenje Crne Gore u NATO. Srbija će se u godinama koje dolaze naći pred pitanjem – da li ići u NATO ili zadržati status neutralnosti? Ali, iako bude zadržala neutralnost, to ne može da bude status jednake distance i prema Moskvi i prema Briselu, već eventualno model Austrije. Austrija učestvuje u svim mirovnim operacijama u svetu, ima bezbednosnu strukturu usaglašenu sa NATO, ali zadržala je poziciju vojno neutralne zemlje.
*Koja je opcija vama bliža?
Uopšte nije reč o tome koja je bliža, nego koja je izvodljivija. Kao ministar odbrane pokrenuo sam evroatlantske integracije i bio označen kao NATO-ministar i izdajnik, ali ključno je pitanje koliko nas bilo koji drugi bezbednosni proces košta? To građani treba da znaju. Treba da znaju i da od bezbednosnog ambijenta zavisi privlačenje investicija, bez kojih Srbija ne može da obezbedi napredak. Da pojednostavim tu mehaniku – ako ne idemo politički u EU, ne pokazujemo investitorima da smo zemlja političke stabilnosti i izvesnosti. Ukoliko paralelno ne idemo u proces bezbednosnih integracija, niko neće investirati jer je kapital najplašljivija kategorija.
*Kako komentarišete izjavu predsednika Srbije da je Rusija Srbiji ono što je majci dete, izrečenu Lavrovu na marginama Samita OEBS-a u Beogradu.
Nijedan predsednik države ne sme postaviti u tako zavisan odnos vlastitu zemlju; zadatak predsednika i po Ustavu i po elementarnoj logici je da se bori za ravnopravnost svoje zemlje, nezavisnost i suverenost. Nažalost, ovo nije prva besmislica koju je Nikolić izgovorio, a od njega možemo očekivati misaone vratolomije i u budućnosti. To nije dobro za zemlju, jer nas nevidljivo knjigovodstvo međunarodne zajednice bilansira i na osnovu njegovih izjava.
*Vraćamo se izborima. Socijaldemokratska stranka je već ušla u savez sa Liberalno-demokratskom partijom. Zašto je to važno i koga još očekujete?
Otvorili smo razgovore sa svim strankama iz opozicionog bloka koje dele našu vrednosnu i političku orijentaciju. Do sada smo napravili koaliciju ne samo sa LDP-om, već i sa strankom Zelenih Srbije, Narodnim pokretom Srbije i pokretom Zapadna Srbija, a otvaramo razgovore i sa ostalima koji su potencijalni učesnici u ovom procesu. Nama su potrebni i ugledni pojedinci, ljudi od velikog znanja, a otvorićemo razgovore i sa nevladinim organizacijama i sa sindikatima.
Ogromna je asimetrija između vlasti i opozicije i postavlja se pitanje otkud tolika asimetrija. Posle izbora 2012. opozicioni lideri su pustili Vučića da pravi distancu u odnosu na ostale stranke i on je to vešto iskoristio. Hapšenjem Miškovića dobio je veliku podršku javnosti, iako još ne vidimo rezultate tog čina. Tada Vučića niko ništa nije osporavao, pa se i moja tadašnja stranka pod drugim rukovodstvom nadala da će ući u Vladu s njim. Kad je smenjen Đilas sa mesta gradonačelnika, promenjena je politika, ali bilo je kasno. Drugi problem je preuzimanje apsolutne vlasti u zemlji, jer ako nema kontrole vlasti, nema ni ubrzanog razvoja, a onda dolazimo u situaciju opšteg propadanja. Budući da Vlada vrši strahovit pritisak na medije, nemamo ni medijske kontrole vlasti. Dugo sam u politici i ovako apsurdnu situaciju nikada nismo imali. Šahovski rečeno, mi smo u pat poziciji, ne možemo da se pokrenemo kao društvo i zato je neophodno ojačati opoziciju i otvoriti politički i socijalni dijalog.
http://www.novimagazin.rs/vesti/intervju-boris-tadic-vlada-obmanjuje-ljude-lazima-o-napretku

Нема коментара:
Постави коментар