
dočekao premijer Aleksandar Vučić. Kako dolikuje domaćinima, Davutoglua smo dočekali uz najviše državne i vojne počasti, intoniranje himni i Gardu Vojske Srbije.
Vučić i Davutoglu imaće bilateralni sastanak, nakon čega su planirane izjave za medije.

turskih kompanija u Srbiji.
Na forumu će biti predstavljeni potencijali, mehanizmi i projekti za moguće investicije turskih kompanija u Srbiji, kao i uspešno realizovane investicije Halkbanke u našoj zemlji Srbiji.
Davutoglu je uoči posete Srbiji izjavio je da njegova zemlja ohrabruje i da će nastaviti da ohrabruje turske firme da više investiraju u Srbiji, dodajući da je za to potreban i dodatan napor Beograda i Ankare.
- Kao turski premijer uveravam vas da, sa razvojem pravnog sistema koji je kompatibilan sa slobodnom i kompetitivnom tržišnom privredom, ohrabrujemo i nastavićemo da ohrabrujemo naše firme da više investiraju u Srbiji. Međutim, naše firme koje su često i deo multinacionalnih partnerstava investiraće samo ako postoji povoljna, efikasna i fer klima za investiranje.
http://vesti-online.com/Vesti/Srbija/542184/Sta-ce-Putin-reci-na-ovo-Davutoglu-sleteo-u-Beograd
Rusija: Slede nove mere protiv Ankare
Rusija će uvesti nove mere protiv Ankare kao odgovor na neprijateljske poteze Turske, izjavio je danas potpredsednik Vlade Ruske Federacije Arkadij Dvorkovič.
- Biće objavljene dodatne mere. Konzistentno ćemo ići tim putem - rekao je Dvorkovič u intervjuu televiziji "Rusija 24".
Premijer Dmitrij Medvedev već je predstavio plan na sednicama Vlade, izjavio je Dvorkovič i dodao da Vlada nema zadatak da potpuno prekine saradnju sa Turskom.
- Verujemo da postoji potreba za adekvatnim odgovorom na neprijateljske poteze - rekao je Dvorkovič, komentarišući obaranje ruskog borbenog aviona u akciji turskog vazduhoplovstva u Siriji.
Moskva je ranije objavila ekonomske sankcije protiv Turske povodom tog napada, koji je predsednik Vladimir Putin opisao kao "zabijanje noža u leđa" koje su izvršili saradnici terorista.
http://www.blic.rs/vesti/svet/rusija-slede-nove-mere-protiv-ankare/1wrt0zb
ŠTA SE KRIJE ISPOD PRESTONICE RUSIJE Moskva "živi" iznad pravog podzemnog grada
Ispod prestonice Rusije krije se podzemni grad. Skladišta, katakombe, komunistički bunkeri i mnoge
![]() |
Staljinov bunker ispod moskovskih ulica |
Staljinov bunker
Bunker Josifa Staljina, kako ga nazivaju, nalazi se nedaleko od stanice metroa Izmajlovska. Sagrađen je 1930-ih i tu je Staljin doneo odluku da Moskva mora da se brani po svaku cenu i da da ne sme da se napusti. Bunker je trebalo da bude rezervni zapovedni centar Vrhovnog komandanta Sovjetskog Saveza. Tunel dug 17 kilometara povezuje bunker s Kremljom.
![]() |
Bunker 42 |
Od 1996. Staljinov bunker je pretvoren u muzej i mogu ga posetiti svi koji to žele. U njemu se nalaze
radni kabinet, dvorana za sastanke, sobe za odmor, prostorije za sigurnost i trpezarija.
Bunker 42
![]() |
U poseti Muzeju hladnog rata |
Nalazi se u blizini stanice metroa Taganska, izgrađen je za vreme Hladnog rata. Ovo sklonište nalazi se na dubini od 65 metara, na istom nivou kao kružna linija moskovskog metroa, i visoko je kao zgrada od 17 spratova. Objekt je građen kao sklonište za zapovedništvo dalekometne avijacije i posedovao je infrastrukturu i opremu za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, tako da je mogao da služi kao zapovedni centar u slučaju nuklearnog napada na Moskvu.
U Bunkeru 42 je 2006. otvoren interaktivni Muzej Hladnog rata. Posetioci, noseći zaštitna odela, mogu da prošetaju tajnim tunelima, mogu da probaju sovjetsku uniformu i da lansiraju nuklearne bojeve glave pritiskom na čuveno "crveno dugme".
Negljinka, moskovska reka ponornica
Negljinka je leva pritoka reke Moskve. Izvire na površini, u predjelu Marjina rošča, zatim kao ponornica protiče ispod centra grada, pa ponovno izvire kod Aleksandrovskog parka i uliva se u reku Moskvu kroz široki kameni otvor na obali koji se vidi s Velikog kamenog mosta. Skoro celim svojim tokom Negljinka protiče kroz uski kameni tunel nalik na cev. Međutim, dogovoreni obilasci nekad mogu da budu otkazani zbog kiše, jer tada naraste visina vode u reci.
Sjanovski kamenolomi
![]() |
Podzemna reka Negljinka |
Sjanovski kamenolomi se nalaze u Podmoskovlju. Iz njih potiče krečnjak koji je u prošlosti korišćen za izgradnju tvrđava i hramova "belokamene"
Moskve. Otvoreni su u 17. veku.
U sovjetskom periodu kamen iz ovih kamenoloma koristio se za ojačavanje pista za poletanje,a tokom Drugog svetskog rata tu je bila smeštena vojna bolnica, a nakon rata seizmološka stanica.
Ulazi u Sjanovske kamenolome su zatvoreni 1974. godine. U to vreme sistem podzemnih prolaza bio je dug preko 90 kilometara. Grupa entuzijasta je 1988. ponovno otkopala i otvorila jedan od ulaza u Sjanovske kamenolome, koji je, zahvaljujući meštanima iz okoline i stalnim posetiocima renoviran 2007. godine.
http://www.blic.rs/slobodno-vreme/sta-se-krije-ispod-prestonice-rusije-moskva-zivi-iznad-pravog-podzemnog-grada/jl1rfyc
Saudijska Arabija igra posebnu igru
Saudijska Arabija je destabilizovala naftno tržište, povećavši proizvodnju za milion i po barela dnevno, izjavio je ministar energetike Rusije Aleksandar Novak.
- Saudijska Arabija je povećala proizvodnju ove godine za milion i po barela dnevno i time destabilizovala tržište. Kriva ponude i potražnje, prema ocenama eksperata, može se poklopiti u drugom polugodištu 2016. godine, što će uravnotežiti tržište - rekao je Novak u intervjuu za "Rusija 24".
Cena nafte marke "brent" jutros se spustila za 0,53 odsto - do 37,72 dolara za barel, dok je nafta marke WTI nešto malo viša od vrednosti "brenta", ali je takođe pojeftinila za 0,96 odsto - do 37,73 dolara za barel.
http://vesti-online.com/Vesti/Svet/542187/Saudijska-Arabija-igra-posebnu-igru
NATO "avaksi" ubrzo u Turskoj

sentri", poznate i kao "avaks", kako bi osnažio vazdušnu odbranu Turske, koja je članica tog vojnog saveza, preneli su juče nemački mediji. Planirano je da letelice pošalje nemačka vojska sa aerodroma Hajlenkirhen, o čemu je Ministarstvo odbrane Nemačke pismom obavestilo Savezni parlament Bundestag. Prema informaciji iz nemačke Vlade, za takvu operaciju nije potrebno da Bundestag da svoje "zeleno svetlo". Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je proteklog vikenda poručio da Turska neće sarađivati sa koalicijom Rusija-Sirija-Iran-Irak u borbi protiv terorista Islamske države sve dok je u Siriji na vlasti Bašar el Asad. "Sirija, Iran, Irak i Rusija pokrenuli su krajem septembra u Bagdadu informativni centar za koordinaciju borbe protiv terorista Islamske države, ali ja sam rekao ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da ne mogu da sedim pored predsednika Asada, čiji legitimitet izaziva veliku sumnju", kazao je Erdogan. Povodom prisustva turskih vojnika u Iraku, turski lider je kazao da oni borave u toj državi kako bi obučavali borce protiv terorista, kao i da su tamo poslati na molbu iračkih vlasti. "Bagdad je zatražio našu pomoć, a mi smo za uzvrat zatražili da se odredi mesto gde će biti formirana turska baza, što su oni i učinili. Sve je počelo u martu 2014, otkada i postoji naša baza u Bašiku", podsetio je on. Erdogan je apelovao na države Bliskog istoka da udruže snage kako bi se suprotstavile zagovornicima međuverskog konflikta u regionu. S druge strane, predsednik Rusije je naredio uspostavljanje antiterorističkih operativnih štabova u nekoliko priobalnih regiona Rusije, prenele su ruske agencije. Kako se precizira, te jedinice će po Putinovom nalogu biti organizovane u Kaspijsku na Kaspijskom moru, u Murmansku na severozapadu Rusije i kao i u gradovima Petropavlovsk-Kamčatski i Južno-Sahalinsk na istočnoj obali. Početak nove runde međusirijskih pregovora planiran je za 25. januar u Ženevi, saopštila je proteklog vikenda kancelarija specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN za Siriju Stafana de Misture. Kako je navedeno, Mistura planira da se početkom januara konsultuje o formiranju pregovaračkih delegacija opozicije i vlasti. Sirijski Kurdi zajedno sa arapskim pobunjeničkim grupama uz podršku aviona koalicionih vazdušnih snaga zauzeli su prošlog vikenda branu na Eufratu koja je bila pod kontrolom Islamske države i tako presekli glavnu rutu za snabdevanje ekstremista preko ove reke, izjavio je portparol alijanse Talal Selo. Pukovnik Selo rekao je da osvajanje brane pomaže da se izoluju uporišta ekstremista u severnom Alepu od teritorija IS istočno od Eufrata gde se nalazi Raka, takozvana prestonica džihadista. Istovremeno, svetski mediji preneli su da su iračke snage zauzele važno uporište Islamske države u Ramadiju. Islamska država objavila je audio-poruku navodno svog lidera Abu Bakr al Bagdadija u kojoj preti Zapadu i Izraelu, a Saudijce poziva na pobunu protiv svoje vlade. "Budite uvereni da će Bog dati pobedu onima koji mu služe i čujte dobre vesti da našoj državi ide dobro", rekao je Bagdadi u svojoj, kako je naveo, "alternativnoj božićnoj poruci", prvoj posle sedam meseci. On je takođe zapretio Izraelu rekavši da Islamska država "nije zaboravila Palestinu ni na trenutak". Austrijska policija je saopštila da je niz evropskih prestonica dobio upozorenja od obaveštajnih službi o mogućim terorističkim napadima uoči Nove godine. Kako se ističe, teroristički napadi bi mogli da budu izvedeni uz upotrebu vatrenog oružja i eksploziva. Britanski mediji preneli su da u tu državu svakodnevno pokuša da uđe gotovo 300 kriminalaca, terorista i ilegalnih migranata, dok je u poslednja dva dana broj putnika koji bi mogli biti potencijalno opasni veći za 60 odsto. Hakeri iz grupe "Anonimus" saopštili su juče da su sprečili teroristički napad Islamske države u Italiji tako što su nakon napada u Parizu intenzivirali hakerske aktivnosti protiv džihadista. "Anonimusi" su najavili i da će na internetu progoniti džihadiste nakon terorističkih napada u francuskoj prestonici proteklog meseca. Kina usvojila prvi antiteroristički zakon Peking - Kina je usvojila prvi anti-teroristički zakon. Zapadne države izrazile su bojazan da će na taj način vlasti povećati kontrolu nad medijima i ugroziti interese stranih kompanija, dok kineski funkcioneri poručuju da se na tako uspostavlja ravnoteža nad borbom protiv terorizma i zaštitom interesa i prava javnosti. Nacionalni narodni kongres je saopštio da je njegov Stalni komitet jednoglasno usvojio nacrt zakona u nedelju i da će zakon stupiti na snagu 1. januara.
http://www.danas.rs/danasrs/svet/globus/_nato_quotavaksiquot_ubrzo_u_turskoj_.12.html?news_id=313574
SOVJETSKI "TANGO KRALJ" Gej pevač bio je najveća zvezda SSSR, dok ga nije progutalo Staljinovo mračno doba
Vadim Kozin je bio jedan od najčuvenijih pevača u Sovjetskom Savezu 30-tih godina prošlog veka, ali je 1944. nestao: proteran je u Sibir. Pola veka kasnije, britanski pevač Mark Olmond čuo je snimke njegovih pesama i od tada je njegov odani obožavalac. U saradnji sa Bi-bi-si-jem razotkriva priču o dugom i neobičnom Kozinovom životu.
Mark Olmond nije ništa znao o Kozinu kada se prvi put susreo s njegovom muzikom tokom koncertne turneje 1992. godine.
“Nisam ništa znao o Rusiji, niti o Sovjetskom Savezu”, kaže on. “Posetili smo Sibir, Omsk i Novosibirsk. Bila je zima i svirao sam na tim hladnim mestima, gde se farba ljuštila sa zidova, na klaviru lošeg kvaliteta, s jednom sijalicom iznad glave. Ali publika je bila divna. Ljudi su mi prilazili posle koncerta i poklanjali ono što su imali: teglu meda, buket cveća, kasetu. Bilo je čudesno - preda mnom se otvorio potpuno novi svet.”
Na jednoj od tih kaseta koje je na brzinu preslušao bio je i zabeležen i Kozinov čist, jedinstveni tenor. Izvodio je tango muziku i ljubavne pesme, ugled je stekao pevajući na sceni, ali pojava nosača zvuka doprinela je da se posredstvom radija i gramofona prenese širokoj publici, a njegove pesme postanu deo kulture SSSR.
Rođen u Sankt Peterburgu 1903. godine, Kozin je potekao iz trgovačke porodice, koja je u vreme sovjetske revolucije prestala da posluje. Njegova majka Vera je bila pevačica romskog porekla i Kozin je kao 19-godišnjak, posle očeve smrti, počeo da prehranjuje porodicu. Zaposlio se kao bioskopski pijanista i počeo da komponuje balade.
Poznato je da je Kozin počeo da piše dnevnike oko 1929. godine, ali oni uglavnom nisu sačuvani i veoma se malo zna o njegovoj mladosti. Bi-bi-si je, međutim, došao da fotografija u porodičnom albumu, a na jednoj od njih vidimo Kozina u sredini džez-orkestra predvođenog Leonidom i Borisom Žukovom 1920-tih godina. Slike pružaju uvid u uzbudljiv muzički život koji je bujao pre dolaska Staljina na vlast. Sve je bilo mnogo opuštenije, a Kozin, kako se čini, nije krio da je homoseksualac, što zakon nije branio. Od 1934. muška homoseksualnost tretiraće se kao zločin.
Zbog svoga lepršavog i toplog pevanja Kozin je sredinom 1930-tih godina bio toliko omiljen da je policija morala da interveniše kako bi sprečila mase da nagrnu u koncertnu dovoranu. Novoosnovane sovjetske diskografske kuće prepoznale su u njemu zvezdu u usponu. Prve ploče od šelaka imale su etikete na kojima Kozin peva sa najistaknutijim muzičarima toga doba. Godine 1937. ukazala mu se prilika koju je iskoristio: došao je u Moskvu, gde je odmah postigao uspeh.
“Moja baka je 1938. bila na njegovom koncertu. Imala je sreću što je došla do karata”, seća se kolekcionar ploča Mihail Kunjicen. “Pevao je u veoma otmenom Hotelu ‘Metropol’. Posle toga su zajedno pili kafu i Kozin je poklonio baki nekoliko ploča. Još ih imam.”
Iz hrpe od više stotina ploča od šelaka vadi ploču i navija gramofon da bi pustio Kozinovu razigranu ljubavnu pesmu “Maša”, koja i 75 godina kasnije zrači istom toplinom i svetlošću.
Pevao za gladne, i za vojnike
Kada su 1941. nacisti napali Sovjetski Savez, popularni pevači su dali doprinos. Prelazili su velike razdaljine i posećivali mesta u kojima je vladala glad, ali su nastupali i na liniji fronta. Kozin je pevao popularne ljubavne pesme, kao što je “Plavi šal”, i komponovao ciklus pesama o Lenjingradu, gde je dva i po miliona ljudi, među kojima i njegova majka i sestra, ostalo zarobljeno pod opsadom 1941. godine.
Kozin je sada bio toliko čuven da se, poput proslavljenog pevača Aleksandra Vertinskog, preselio u hotel “Metropol”. Verovatno ga je tamo sustigla vest o tome da su mu sestrica i majka umrle od gladi u Lenjingradu.
“Sinoć sam u snu video bolesnu majku”, pisao je Kozin kasnije. “Tako mi je žao nje. Život pun patnje, užasna smrt. Nikada neću oprostiti sebi što ih nisam izvukao. Oprostite mi, draga moja majko... Nađa i psiću Mosečka.”
Njihovoj smrti se uvek iznova vraćao u svojim dnevnicima, što pokazuju retke sačuvane stranice.
Tajna policija, NKVD, odvela je Kozina samo nekoliko meseci pre kraja rata. “U to vreme je svako mogao da bude uhapšen”, kaže Sergej Lukaševski, direktor Centra “Saharov” u Moskvi. “Mogli ste da budete ministar ili seljak, bilo ko. Za 15 minuta bi vas osudili. Nije bilo suđenja, niti merodavnih dokaza.”
Nemoguće je utvrditi koliko je muškaraca u to vreme uhapšeno zbog homoseksualnosti. Sačuvani dokumenti dostupni su samo potomcima bivših osuđenika.
Vrlo je verovatno da je Kozin optužen za homoseksualnost i antisovjetsko delovanje i osuđen na osam godina zatvora u Magadanu, na istoku Sibira, delu ogromnog regiona nazvanog Koljima, koji uglavnom leži unutar Arktičkog kruga. Njegove ploče su povučene iz prodaje, fotografije su nestale iz prodavnica, a njegov glas sa radija. Prestao je da postoji kao javna ličnost.
“Baka je mislila da je mrtav”, seća se Mihail Kunicen. “Svi su tako mislili. Jednostavno je nestao.”
Preživeo zahvaljujći talentu
Bi-bi-si i Olmond su imali sreće da upoznaju starog Kozinovog prijatelja Borisa Savčenka, koji je iz Sibira, gde je 1960-tih i upoznao Kozina. On je i sačuvao delove Kozinovog dnevnika.
“Stigao je parobrodom 1945. godine”, kaže Boris. “Izvodili su zatvorenike u grupama od po pet ljudi, oko njih su bili psi-čuvari”, kaže Savčenko.
Kada je Kozin stigao, Aleksandra Gridasova, supruga odgovornog generala u Koljimi, došla je da ga upozna.
“Odvezla je Kozina svojim kolima, smestila ga u svoju baraku i spasla ga”, kaže Savčenko.
Budući da su Staljinovi logori služili za prevaspitavanje zatvorenika, komandanti su podsticani da postavljaju odgovarajuće muzičke predstave i komade. Komandanti različitih logora su se čak takmičili ko će predstaviti najboljeg zabavljača. Aleksandra Gridasova je, međutim, imala najbolje veze od svih i okupila je zvezde koje su zabavljale vojnike najvišeg ranga i pripadnike uprave logora.
Čistke među muzičarima posle rata, kada su džez i druge vrste zabavne muzike postali nepoželjni, značile su da su mnogi nekada ugledni muzičari završili u Teatru u Magadanu, uključujući i proslavljenog trubača Adija Roznera, poznatog i kao “Beli Luj Armstrong”.
Kozinova kazna se završila oko 1953, kada je i umro Staljin. Bilo mu je zabranjeno da se vrati u evropsku Rusiju, kao i hiljadama drugih bivših osuđenika, i preselio se u jednosoban stan u Magadanu, na Ohotskom moru. Tu je ostao sa pozorišnom trupom i prelazio ogromne razdaljine od Arktika, preko krajeva na obodu Kine, pa sve do Volge. Pevao je svoje najveće hitove iz davnih dana zatvorenicima i čuvarima, pastirima i rudarima u železničkim gradovima, u fabrikama i logorima.
Kozin je bio slobodan, ali i nije.
Ono što je sačuvano od njegovih dnevnika svedočanstvo je o stotinama koncerata održanih 1955. i 1956.
Zbog dnevnika ponovo uhapšen
"Kemerovo. Kakvo depresivno mesto. Vlada nestašica vode, iako reka Tom protiče u blizini. Vlada nestašica hleba! Putera ima vrlo retko. Gde god se pojave namirnice, formiraju se dugi redovi. Isto je u mnogim sibirskim gradovima... Nema sumnje da Sovjetski savez proizvodi dovoljno hrane, ali narod je ne dobija", pisao je on 12. septembra 1955. godine.
Kada je tajna policija - danas KGB - našla i pročitala dnevnik, Kozin je ponovo uhapšen.
“Mislim da posle drugog hapšenja za njega više nije bilo povratka”, kaže Boris Savčenko. “Pre toga je verovao da će se jednog dana vratiti u Moskvu ili Lenjingrad, ali je sada prestao da veruje u to. Rekao je: Sada živim u Magadanu i tu ću i umreti.”
Kozin je ostao skriven u Sibiru tokom hladnog rata i Brežnjevljeve ere. Kada je sovjetska vojska ušla u Avganistan 1979. još je bio tamo.
Kada se SSSR raspao 1980-tih godina, Kozin je najednom ponovo postao vidljiv. Poznati su odlazili u Magadan da ga vide, pevaju i slikaju se s slabašnim penzionerom u glomaznim cipelama i starom džemperu prikačenom zihernadlama. Bio je poslednji preživeli iz generacije progonjenih muzičara.
Godine 1993. vlasti Magadana priredile su veličanstvenu proslavu njegovog 90. rođendana. Na velikom koncertu u pozorištu koji je trajao šest sati učestvovali su poznati umetnici iz Moskve i Sankt Petersburga koji su doputovali iznajmljenim avionima.
Kozin je pevao na hiljadama scena u svakom uglu zemlje, pod svakom sovjetskom vlašću, tokom tri generacije. Pevao je kao zvezda u usponu, poznata ličnost, zatvorenik i penzioner. Ali ovoga puta je odlučio da ne dođe. Bilo mu je draže da ostane kod kuće, popije piće s prijateljima i ostane dosledan sebi do kraja.
Iste godine Rusija je ukinula zakon koji homoseksualnost kvalifikuje kao krivično delo. Kozin je umro ubrzo potom, krajem 1994. Rođen pre formiranja Sovjetskog Saveza, bio je svedok svih promena i nadživeo ih.
http://www.blic.rs/riznica/sovjetski-tango-kralj-gej-pevac-bio-je-najveca-zvezda-sssr-dok-ga-nije-progutalo/n6d6g2b
Habrijev priznao: ''Rusija ima ozbiljan problem sa dopingom!''
Bivši generalni direktor Antidoping agencije Rusije Ramil Habrijev rekao je danas da ta zemlja ima ozbiljan problem i da je 40 odsto pozitivnih testova bilo u mlađim kategorijama. Atletski savez Rusije ranije je suspendovan iz međunarodnih takmičenja zbog dopinga i mora da prođe ozbiljne reforme da bi takmičari u tom sportu nastupili na Olimpijskim igrama.
"Pitanje dopinga u Rusiji je akutno, ne možemo ga poreći. To, naravno, pokazuje da je problem ozbiljan. Oko 40 odsto prekršaja je zabeleženo u omladinskom sportu, što je alarmantno", rekao je Habrijev ruskim medijima.
Takođe, četvoro ruskih dizača tegova je kažnjeno u četvrtak, pošto su pali na doping testu tokom Svetskog prvenstva.
Habrijev, koji je ranije ovog meseca napustio direktorsko mesto, kazao je da Rusija ima najviše pozitivnih doping testova u poredjenju sa drugim zemljama.
http://www.sportske.net/vest/atletika/habrijev-priznao-rusija-ima-ozbiljan-problem-sa-dopingom-248270.html
Нема коментара:
Постави коментар