Gradska odbornica Nove stranke Aleksandra Hristić pozdravila je ideju o sanaciji postojeće deponije Vinča i izgradnji novog postrojenja, ali i istakla da je način predviđen danas usvojenom Odlukom o usvajanju projekta javno-privatnog partnerstva za pružanje usluga tretmana i odlaganja komunalnog otpada neodrživ i otvara mnoge sumnje – pre svega, koliko će to Beograđane koštati i na račun čijeg profita.
Prema Odluci usvojenoj na današnjoj Skupštini grada Beograda, Grad će za odlaganje komunalnog otpada sklopiti partnerstvo sa privatnom kompanijom. Međutim, kako je istakla Hristić, pošto se očekuje da privatni partner neće podmiriti svoje troškove, propisuje se da „će Grad biti obavezan da pokrije taj nedostatak novčanog toka putem direktnih plaćanja na ime projekta privatnom partneru tokom trajanja ugovora“. To, dakle, znači da će sredstva biti odvajana iz budžeta Grada, odnosno iz džepova Beograđana.
- Javna komunalna preduzeća koja se bave sakupljanjem i deponovanjem komunalnog otpada obračunavaju troškove deponovanja koji se kroz račune građana iskazuje zbirno kao „sakupljanje otpada“. Dakle građani su već platili uslugu deponovanja otpada na sadašnjoj deponiji i to 20-25% od ukupne cene prikazane u sadašnjim računima. Ideja da se sanacija, rekultivacija i zatvaranje postojeće deponije realizuje kroz projekat JPP i da se finansira iz naknade za deponovanje koja će biti uvedena, predstavlja novi namet građanima koji su oni već platili kroz dosadašnje račune – navela je Hristić
Odbornica NOVE je takođe navela da je projekat konfuzan, te da je indikativno to što tretira samo jednu tehnologiju tretmana otpada:
- Ako ste želeli da napravite projekat kako dolikuje, tako da sve tehnologije tretmana otpada, a koje su brojne, mogu da učestvuju na javnom pozivu, onda je sve te tehnologije trebalo da obradite u ovom predlogu, da ih definišite, analizirate, procenite uticaj na životnu sredinu za svaku od njih ponaosob i sve ostalo što je predviđeno Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama. Ovde se očigledno radi o direktnom privilegovanju najverovatnije jednog ponuđača sa jednom tehnologijom.
Hristić je upozorila da će se brojne manjkavosti projekta svaliti na teret građana, jer će za istu uslugu privatnoj kompaniji plaćati i Beograđani kroz povećane namete, ali i Grad kroz budžetska sredstva:
- Povrh svega, Javno preduzeće koje distribuira toplotnu energiju, mora da kupuje i plaća toplotnu energiju koju proizvodi privatni partner po ceni koju će naknadno dogovoriti, jer cena nije definisana u predlogu. Takođe, javno preduzeće za distribuciju električne energije mora da otkupljuje sve proizvedene količine električne energije.
Naposletku, Hristić je upitala šta, nakon svega, ostaje kao obaveza privatnog partnera, te zaključila:
- Da obezbedi kredit za koji će garanovati izgrađenim postrojenjem i budžetom Grada Beograda, što i nije neka umetnost, i da naplaćuje građanima, gradu i javnim preduzećima sve što može! Najbitnije za sve građane jeste koliko će to nas da košta i na koji način ćemo sve to plaćati?
http://www.novastranka.rs/vesti/koliko-ce-beogradane-kostatijavno-privatnopartnerstvo-za-vincu
Prema Odluci usvojenoj na današnjoj Skupštini grada Beograda, Grad će za odlaganje komunalnog otpada sklopiti partnerstvo sa privatnom kompanijom. Međutim, kako je istakla Hristić, pošto se očekuje da privatni partner neće podmiriti svoje troškove, propisuje se da „će Grad biti obavezan da pokrije taj nedostatak novčanog toka putem direktnih plaćanja na ime projekta privatnom partneru tokom trajanja ugovora“. To, dakle, znači da će sredstva biti odvajana iz budžeta Grada, odnosno iz džepova Beograđana.
- Javna komunalna preduzeća koja se bave sakupljanjem i deponovanjem komunalnog otpada obračunavaju troškove deponovanja koji se kroz račune građana iskazuje zbirno kao „sakupljanje otpada“. Dakle građani su već platili uslugu deponovanja otpada na sadašnjoj deponiji i to 20-25% od ukupne cene prikazane u sadašnjim računima. Ideja da se sanacija, rekultivacija i zatvaranje postojeće deponije realizuje kroz projekat JPP i da se finansira iz naknade za deponovanje koja će biti uvedena, predstavlja novi namet građanima koji su oni već platili kroz dosadašnje račune – navela je Hristić
Odbornica NOVE je takođe navela da je projekat konfuzan, te da je indikativno to što tretira samo jednu tehnologiju tretmana otpada:
- Ako ste želeli da napravite projekat kako dolikuje, tako da sve tehnologije tretmana otpada, a koje su brojne, mogu da učestvuju na javnom pozivu, onda je sve te tehnologije trebalo da obradite u ovom predlogu, da ih definišite, analizirate, procenite uticaj na životnu sredinu za svaku od njih ponaosob i sve ostalo što je predviđeno Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama. Ovde se očigledno radi o direktnom privilegovanju najverovatnije jednog ponuđača sa jednom tehnologijom.
Hristić je upozorila da će se brojne manjkavosti projekta svaliti na teret građana, jer će za istu uslugu privatnoj kompaniji plaćati i Beograđani kroz povećane namete, ali i Grad kroz budžetska sredstva:
- Povrh svega, Javno preduzeće koje distribuira toplotnu energiju, mora da kupuje i plaća toplotnu energiju koju proizvodi privatni partner po ceni koju će naknadno dogovoriti, jer cena nije definisana u predlogu. Takođe, javno preduzeće za distribuciju električne energije mora da otkupljuje sve proizvedene količine električne energije.
Naposletku, Hristić je upitala šta, nakon svega, ostaje kao obaveza privatnog partnera, te zaključila:
- Da obezbedi kredit za koji će garanovati izgrađenim postrojenjem i budžetom Grada Beograda, što i nije neka umetnost, i da naplaćuje građanima, gradu i javnim preduzećima sve što može! Najbitnije za sve građane jeste koliko će to nas da košta i na koji način ćemo sve to plaćati?
http://www.novastranka.rs/vesti/koliko-ce-beogradane-kostatijavno-privatnopartnerstvo-za-vincu
Нема коментара:
Постави коментар