Okupacija ozbiljno izoluje oblast u Moldaviji, koja de fakto funkcioniše kao autonomna država od ranih devedesetih godina 20. veka uz ključnu državnu i vojnu podršku Rusije
Ukrajina je sprečila ruske vojnike da preko njene teritorije uđu ili izađu iz odmetnute moldovske regije Pridnjestrovlje.
Taj potez ozbiljno izoluje oblast u Moldaviji, koja de fakto funkcioniše kao autonomna država od ranih devedesetih godina 20. veka uz ključnu državnu i vojnu podršku Rusije.
Sada je vazdušni put jedini način transporta za rusku vojsku u regionu, za koju Moldavija tvrdi da ju je okupirala Rusija.
Ruski vojnici uobičajeno su putovali u Pridnjestrovlje preko južne ukrajinske luke Odese.
Kijev je prošlog meseca za novog guvernera regiona imenovao bivšeg gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija, velikog neprijatelja Rusije.
Zabranu prolaska ruskih vojnika potpisao je ukrajinski predsednik Petro Porošenko, kao jedan u nizu poteza kojima se raskida vojna saradnja s Rusijom.
(Telegraf.rs / Hina)
http://www.telegraf.rs/vesti/1603913-gurnuli-prst-u-oko-putinu-ukrajinci-okupirali-ruske-vojnike
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je zakon o amnestiji za one koji su ilegalno iznosili sredstva iz
zemlje u nadi da će tako zaustaviti odliv kapitala koji je doprineo ekonomskoj krizi. Zakon predviđa da se od krivičnog gonjenja izuzmu Rusi koji ove godine prijave imovinu, poput nekretnina, akcija, računa u stranim bankama, koju su ranije sakrili od vlasti. Amnestija međutim neće pokriti "pranje novca" i korupciju. Ekonomija Rusije je u krizi zbog zapadnih sankcija i pada globalnih cena energenata.
Kako je rekao ruski premijer Dimitrij Medvedev, cilj zakona o "amnestiji kapitala" jeste da se "napravi legalna osnova za povratak imovine sakrivene u senci u našu ekonomiju".
"Ta imovina neće nužno morati da bude vraćena, već treba da bude registrovana u zemljama koje nisu poreski rajevi", istakao je Medvedev, preneo je EurActiv.com.
"Amnestiju kapitala" predsednik Putin najavio je u decembru 2014, u vreme kada je vrednost rublje tonula zbog pada svetskih cena nafte i krize u Ukrajini.
Ekonomska kriza samo je pojačala dugogodišnji ruski problem odliva kapitala koji je u 2014. premašio 150 milijardi dolara.
Revidirani podaci ruske centralne banke pokazuju da je u 2014. neto odliv kapitala bio 154,1 milijardu dolara prema preliminarnoj proceni od 151,5 milijardi i bio je najveći od 1994, kada je centralna banka počela da prati taj pokazatelj.
U prvom kvartalu 2015. neto odliv kapitala iz Rusije dostigao je 32,6 milijarde dolara a u ruskoj centralnoj banci procenjuju da bi do kraja godine mogao da bude 131 milijardu.
Prema ruskim medijima, usvajanje zakona kasnilo je zbog neslaganja u vladi oko obima zahvatanja. Konačno je postignut sporazum da se amnestijom obuhvate izbegavanje poreza i carinskih obaveza ali ne i "pranje novca" i korupcija.
Finansijska situacija Rusije pogoršana je zbog sankcija Zapada uvedenih nakon što je ta zemlja anektirala Krim u martu 2014.
Posmatrači kažu da zapadne sankcije predstavljaju potencijalni problem za rusku ekonomiju koja je bila u padu u 2014. a biće i 2015. Nakon godina u kojima je Rusija išla napred zahvaljujući prihodu od nafte, njena ekonomija sada je suočena sa manjim direktnim ulaganjima i rastom odliva kapitala.
Rusija je takođe povećala vojnu potrošnju, kao i troškove za propagandne kampanje usmerene ne samo na svoje državljane, već i na zapadne zemlje. Američki i evropski zvaničnici optužuju Moskvu da finansira političke partije na Zapadu, često one sa krajnje desnice.
Očekuje se da sankcije Rusiji budu obnovljene na samitu Evropske unije u Briselu 25-26. juna.
Izvor: EurActiv.rs
Foto: Shutterstock.com
http://www.euractiv.rs/eu-prioriteti/8782-putin-amnestirao-ofor-kapital-.html
Vladimir Putin je najmoćniji svetski lider, izjavio je američki general u penziji i vojni analitičar Džek Kin u programu televizije "Foks njuz“.
Kin opisuje ruskog predsednika kao "možda najopasnijeg i najcenjenijeg“ svetskog lidera koji je još i veoma popularan u svojoj zemlji.
Odgovarajući na pitanje novinara Foks njuza“ o tome mogu li zemlje G7 "pružiti otpor“ Rusiji, Kin je izjavio da su i Evropa i SAD "bespomoćne“ pred Rusijom. Vladimir Putin, sa svoje strane, odlično zna nedostatke NATO-a i koristi ih, naglasio je američki general.
Kin se ipak pridružio nizu zapadnih eksperata koji optužuju Putina za "aneksiju Krima“ i vojne akcije u Istočnoj Ukrajini. Moskva je ranije više puta odbacivala slične optužbe.
Američki general je dodao da Zapad treba da odgovori na akcije Rusije na dva načina: da pošalje Ukrajini smrtonosno oružje i prebaci više snaga NATO-a u baltičke zemlje, ali da do toga, po njegovom mišljenju, neće doći.
- To su važne stvari, ali ih ne radimo - izjavio je on.
Vladimir Putin je u svom nedavnom intervjuu za italijanski list "Korijere dela sera“ izjavio je da: samo čovek sa bolesnim umom može i da zamisli da će Rusija napasti zemlje NATO-a. Osim toga, ruski predsednik je naveo da su sve akcije Rusije samo odgovor na pretnje na njenu adresu, pritom ograničene po obimu i po razmerama.
http://vesti-online.com/Vesti/Svet/497683/Americki-general-Evropa-i-SAD-nemocne-pred-Putinom
Predsednik SAD Barak Obama izjavio je danas da ruski šef države Vladimir Puitn treba da odluči da li hoće
da uništi rusku ekonomiju "pogrešnom željom da ponovo obnovi slavu sovjetskog carstva"
Obama je na Samitu grupe Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7,rekao da se američki i evropski zvaničnici slažu da sankcije koje je Zapad uveo Rusiji treba da ostanu na snazi dok kod Moskva ne bude poštovala dogovor o prestanku vatre na istoku Ukrajine.
On je ipak dodao da svetski zvaničnici razgovarali o eventualnim novim sankcijama Rusiji.
Obama je kazao da su ;žrtve ruske agresije na Ukrajinu stanovnici na istoku te zemlje koji govore ; ruski jezik, iako Putin tvrdi da baš njih ;želi da zaštiti.
http://akter.co.rs/25-politika/130251-putin-odlu-uje-ho-e-li-da-uniti-rusku-ekonomiju.html
Velika Britanija mogla bi da na svojoj teritoriji ponovo rasporedi američko nuklearno oružje, a sve usled
velikih tenzija u odnosima sa Rusijom. Ovo mogućnost juče je najavio šef britanske diplomatije Filip Hamond.
Filip Hamond je naveo da će britanska vlada "razmotriti mogućnost skladištenja krstarećih raketa sa nuklearnim potencijalom".
On je dodao da "Velika Britanija mora da pošalje jasne signale Vladimiru Putinu" usled zabrinjavajućeg porasta aktivnosti ruske vojske , uključujući i postavljanje projektila u Kalinjingradu, eksklavi na Baltičkom moru.
Na jasno pitanje novinara planira li Britanija da ponovo uspostavi hladnoratovsku praksu i stacionira američke projektile na svojoj teritoriji, Hamond je odgovorio da se "razamtra o tome, te da su Britanci
ekstremno bliski sa SAD".
- Ukoliko se nađe na dnevnom redu, to će biti odluka koju moramo da donesemo
zajedno sa našim američkim prijateljima. Rusiji moramo da pošaljemo jasan signal
i postavimo liniju preko koje Putin ne sme da pređe - jasan je bio hamond.
Sa druge strane, Hamond je takođe naglasio da Zapad neće praviti "nepotrebne provokacije".
Podsetimo, američke krstareće rakete 1980-ih godina bile su stacionirane u Berkširu. Ta odluka britanske vlade izazvala je velike sukobe na ulicama između policije i demonstranata, pretežno žena, koje su nedaleko od vojne baze napravile "mirovni kap" i protestovale protiv gomilanja naoružanja.
Godine 1983. čak 70.000 ljudi napravilo je živi lanac dugačak više od 20 kilometara od Grinhama do Aldermastona kako bi izrazili svoje negodovanje zbog američkog oružja na britanskom tlu.
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/565975/STRAH-OD-RUSIJE-Britanija-rasporedjuje-americko-nuklearno-oruzje-prvi-put-jos-od-Hladnog-rata
Tony Wesolowsky i Jevgenija Nazaretz
Bivša članica punk grupe “Pussy Riot” upozorava da bi ruski tamničari uskoro mogli dobiti još veće ovlasti
kako bi upotrebljavali silu protiv zatvorenika i to na temelju zakona koji mnogi borci za ljudska prava nazivaju "sadističkim".
Marija Aljohina za Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) je rekla da će, ukoliko zakon bude prihvaćen u Dumi i ono malo “preostale ljudskosti u zatvorskom sistemu biti ubijeno."
Aljohina, danas 27 –godišnjakinja, dobro zna kako funkcionira zatvorski sistem.
Ona i njena kolegica iz grupe Nadežda Tolokonjikova provele su gotovo dvije godine u zatvoru zbog "punk molitve" kojom su se izrugivale Vladimiru Putinu, a koju su otpjevale u moskovskoj crkvi, u februaru 2012. godine, kada je Putin bio u utrci za treći predsjednički mandat uz podršku Ruske pravoslavne crkve.
Iz zatvora su puštene u decembru 2013, a za opću amnestiju su rekle da se radilo o običnom propagandnom triku koji je trebao Putinu uoči Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.
Od puštanja iz zatvora Aljohina i Tolokonjikova su postale velike zagovarateljice reforme zatvorskog sistema za kojeg kažu da je “pokvaren do srži”.
Međutim, Aljohina smatra da bi sustav mogao postati još brutalniji.
Zakon, koji je Vlada uputila Dumi 27. maja, zapravo će proširiti ovlasti zatvorskim čuvarima tako da će moći upotrebljavati silu protiv zatvorenika kada procjene da je ugrožen “zatvorski režim” ili da postoji i sama prijetnja o ugrožavanju sistema.
Prema postojećem ruskom zakonu, zatvorski stražari su mogli koristiti silu protiv zatvorenika samo u slučaju “po život opasnih okolnosti”.
Zakon će također omogućiti korištenje elektrošokova protiv zatvorenika.
Štoviše, predloženi zakon će osloboditi zatvorske čuvare odgovornosti ukoliko zatvorenici budu ozlijeđeni kada stražari budu koristili “fizičku silu koja se smatra opravdanom”.
Aljohina dodaje da mnogi od čuvara ne zaziru od “upotrebe pendreka", pa čak i uživaju u zlostavljanju zatvorenika.
"Ako ovaj zakon bude odobren, upotreba pendreka ili elektrošokovi će ovisiti isključivo o procjeni jednog stražara ili odgajatelja", smatra Aljohina.
Glavni problem, kaže ona, je definicija što je povreda pravila, a što prijetnja zatvorskim pravilima.
"Što je kršenje zatvorskih pravila? To bi moglo biti nenamješten krevet ili otkopčan gumb", smatra ona.
Poslanici koji podržavaju oštrije mjere tvrde da je zakon potreban radi suzbijanja navodno sve većeg nereda u ruskim zatvorima i radnim logorima.
Interaktivna mapa zatvorskog sistema
Aljohina smatra da ako toga i ima u ruskom zatvorskom sustavu to je rezultat nehumanih uvjeta u kojima najviše trpe sami zatvorenici.
"Pobune, štrajk glađu, ili samoubojstva su ekstremne mjere koje poduzimaju zatvorenici tek nakon što se dogodilo neko ubojstvo... ili nasilje nad zatvorenicima. To nije nešto što će zatvorenik uraditi tek tako", kaže ona, dodajući da bi "u najmanju ruku bilo neodgovorno reći da netko reže vene ili štrajka glađu, dovodeći vlastiti život u opasnost, samo zbog ucjene ili za zabavu".
Aljohina ističe da grupa za ljudska prava zatvorenika, koju su ona i Tolokonjikova osnovale pod nazivom “Zona pravde”, radi na "interaktivnoj mapi" ruskog zatvorskog sistema.
"Projekt će nam dati punu sliku o zatvorskom sistemu: od uvjeta života, broja nemira, do velikih korupcijskih istraga vođenih u uredima federalnog zatvora” kaže Aljohina za RSE.
Aljohina je o tome govorila tokom posjeta SAD, gdje je razmjenjivala iskustva i informacije s američkim aktivistima za ljudska prava.
Njezin posjet dogodio se mjesec dana nakon što je Putin potpisao zakon koji omogućuje tužiteljima da proglase “nepoželjnima strane i međunarodne organizacije, te ih se zatvori”.
Analitičari podsjećaju da je zakon dio kampanje Kremlja kako bi se ugušile sve oštrije kritike Putinovog trećeg mandata.
Američki State Department je ocijenio da je to "još jedan primjer koji dokazuje da ruska vlada nastoji utišati neovisne glasove i izolirati ruski narod od svijeta."
Putin je 2012. potpisao zakon po kojem se svaka nevladina organizacija koja prima stranu financijsku pomoć mora registrirati kao strani agent.
"Nazivali su me svakakvim imenima, sada i stranim agentom. Meni to ne smeta i ja bih njih mogla nazivati svakakvim imenima", kaže ona i ističe da “Zona pravde” posluje u zakonskim okvirima Rusije, bez potpore stranih partnera.
Aljohina obećava da će i dalje zagovarati ljudska prava, bez obzira na sve i usprkos svim ograničenjima.
"Mislim da će nas teška vremena samo ojačati", rekla je.
"Osim toga, ne postoji drugi način, ako doista vjerujemo da smo građani Rusije. Oni mogu pljačkati naše urede, spaliti ih, nas izbaciti iz zemlje, pa što? Mislim da ćemo ih nadživjeti. Mi smo mladi ljudi, oni nisu", zaključuje Aljohina.
http://www.slobodnaevropa.org/content/bivsa-clanica-pussy-riot-sadisticki-zakon-o-zatvorima-u-rusiji/27060722.html
U intervjuu za švajcarski "Zontagcajtung", predsednik Odbora za reviziju Fife Domeniko Skala izjavio je da
bi, ukoliko postoje dokazi koji pokazuju da su glasovi za Katar i Rusiju kupljeni, dodela mogla da se proglasi nevažećom.
Izjava Skale je prva konkretnija poruka nekog iz vrha Fife koja najavljuje mogućnost preispitivanja odluka kojima su naredna dva Mundijala dodeljena Rusiji i Kataru.
"Ako se dokaže da su dobili domaćinstvo zbog kupljenih glasova, moguće je da ostanu bez organizacije svetskih prvenstava. Do ovog dana takvi se dokazi nisu pojavili", rekao je Fifin čovek u odboru za reviziju Domeniko Skala.
Američki Federalni istražni biro (FBI) saopštio je da njihova istraga korupcije u Fifi obuhvata i dodelu organizacije Mundijala Rusiji i Kataru.
Fifa se nalazi u centru pažnje svetskih medija zbog korupcijskog skandala i hapšenja 14 visokih zvaničnika te organizacije, optuženih za razne finansijske malverzacije i primanje mita prilikom odabira domaćina za mnogobrojna prošla i buduća fudbalska takmičenja.
Podsetimo, predsednik Fife Sep Blater iznenada je podneo ostavku, samo četiri dana pošto je po peti put izabran na tu funkciju.
Izvršni direktor Mundijala u Rusiji 2018. Aleksej Sorokin rekao je pak da Rusija planira da nastavi sa pripremama za organizaciju tog događaja i da ne očekuje epohalne promene u vezi sa dobijenim domaćinstvom.
http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/1943082/Rusija+i+Katar+gube+organizaciju+SP%3F%21.html
Rat u Ukrajini, zbog koga su se zavadili Rusija i Zapad, ne vodi se samo tenkovima, artiljerijom i vojnicima, budući da Moskva, prema tvrdnjama američkih i evropskih zvaničnika, sve više koristi različite vrste oružja: novac, ideologiju i dezinformacije, piše "Njujork tajms".
Na samitu G7 u Krinu, u Nemačkoj, svetski lideri su razgovarali o svetskoj privredi, klimatskim promenama, terorizmu i održavanju sankcija protiv Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin je proglasio susret sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem prošlog meseca u Sočiju diplomatskim uspehom, čime je doveo Obamu u neugodnu poziciju, navodi "Njujork tajms".
Izgleda da je cilj Kremlja da unese podelu, destabilizuje EU i po mogućstvu razjedini ono što je do sada bio realtivno ujedinjeni, mada ponekad krhki, konsenzus prema ruskoj agresiji, ocenjuje list.
Ako Rusija pridobije makar i jednu jedinu članicu EU, ona bi, teoretski, mogla sprečiti obnavljanje ekonomskih sankcija ovog meseca koje ističu ako se sve zemlje članice ne slože da budu produžene, piše "Njujork tajms".
Američki zvaničnici i evropske diplomate su rekli da su za sada uvereni da će sankcije biti produžene na samitu EU 25. i 26. juna u Briselu. Nemačka, dominantna članica EU, podržava produženje sankcija do januara sledeće godine, a manje članice verovatno neće hteti da se usprotive Berlinu, ističe njujorški list.
Rusija je oduvek koristila status izvoznika energenata da bi uticala na svoje potrošače u Evropi i sada vrši pritisak na zemlje u jugoistočnoj Evropi, uključujući Grčku koja je u teškom položaju, da podrže izgradnju novog gasovoda obećavajući ekonomske povlastice, navodi "Njujork tajms".
Ruski oligarsi već dugo drže veliki deo novca u kiparskim bankama pa se ta ostrvska zemlja smatra finansijskom ispostavom Moskve, dodaje ovaj list.
Rusija već nekoliko godina plaća tekstove u novinama i na veb sajtovima u 26 zemalja, uključujući "Njujork tajms", a ruski predsednik Vladimir Putin je počeo još mnogo pre ukrajinske krize da pokušava novcem da utiče na dogadjaje na Zapadu.
Ukrajina je sprečila ruske vojnike da preko njene teritorije uđu ili izađu iz odmetnute moldovske regije Pridnjestrovlje.
Taj potez ozbiljno izoluje oblast u Moldaviji, koja de fakto funkcioniše kao autonomna država od ranih devedesetih godina 20. veka uz ključnu državnu i vojnu podršku Rusije.
Sada je vazdušni put jedini način transporta za rusku vojsku u regionu, za koju Moldavija tvrdi da ju je okupirala Rusija.
Ruski vojnici uobičajeno su putovali u Pridnjestrovlje preko južne ukrajinske luke Odese.
Kijev je prošlog meseca za novog guvernera regiona imenovao bivšeg gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija, velikog neprijatelja Rusije.
Zabranu prolaska ruskih vojnika potpisao je ukrajinski predsednik Petro Porošenko, kao jedan u nizu poteza kojima se raskida vojna saradnja s Rusijom.
(Telegraf.rs / Hina)
http://www.telegraf.rs/vesti/1603913-gurnuli-prst-u-oko-putinu-ukrajinci-okupirali-ruske-vojnike
Putin amnestirao ofšor kapital
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je zakon o amnestiji za one koji su ilegalno iznosili sredstva iz
zemlje u nadi da će tako zaustaviti odliv kapitala koji je doprineo ekonomskoj krizi. Zakon predviđa da se od krivičnog gonjenja izuzmu Rusi koji ove godine prijave imovinu, poput nekretnina, akcija, računa u stranim bankama, koju su ranije sakrili od vlasti. Amnestija međutim neće pokriti "pranje novca" i korupciju. Ekonomija Rusije je u krizi zbog zapadnih sankcija i pada globalnih cena energenata.
Kako je rekao ruski premijer Dimitrij Medvedev, cilj zakona o "amnestiji kapitala" jeste da se "napravi legalna osnova za povratak imovine sakrivene u senci u našu ekonomiju".
"Ta imovina neće nužno morati da bude vraćena, već treba da bude registrovana u zemljama koje nisu poreski rajevi", istakao je Medvedev, preneo je EurActiv.com.
"Amnestiju kapitala" predsednik Putin najavio je u decembru 2014, u vreme kada je vrednost rublje tonula zbog pada svetskih cena nafte i krize u Ukrajini.
Ekonomska kriza samo je pojačala dugogodišnji ruski problem odliva kapitala koji je u 2014. premašio 150 milijardi dolara.
Revidirani podaci ruske centralne banke pokazuju da je u 2014. neto odliv kapitala bio 154,1 milijardu dolara prema preliminarnoj proceni od 151,5 milijardi i bio je najveći od 1994, kada je centralna banka počela da prati taj pokazatelj.
U prvom kvartalu 2015. neto odliv kapitala iz Rusije dostigao je 32,6 milijarde dolara a u ruskoj centralnoj banci procenjuju da bi do kraja godine mogao da bude 131 milijardu.
Prema ruskim medijima, usvajanje zakona kasnilo je zbog neslaganja u vladi oko obima zahvatanja. Konačno je postignut sporazum da se amnestijom obuhvate izbegavanje poreza i carinskih obaveza ali ne i "pranje novca" i korupcija.
Finansijska situacija Rusije pogoršana je zbog sankcija Zapada uvedenih nakon što je ta zemlja anektirala Krim u martu 2014.
Posmatrači kažu da zapadne sankcije predstavljaju potencijalni problem za rusku ekonomiju koja je bila u padu u 2014. a biće i 2015. Nakon godina u kojima je Rusija išla napred zahvaljujući prihodu od nafte, njena ekonomija sada je suočena sa manjim direktnim ulaganjima i rastom odliva kapitala.
Rusija je takođe povećala vojnu potrošnju, kao i troškove za propagandne kampanje usmerene ne samo na svoje državljane, već i na zapadne zemlje. Američki i evropski zvaničnici optužuju Moskvu da finansira političke partije na Zapadu, često one sa krajnje desnice.
Očekuje se da sankcije Rusiji budu obnovljene na samitu Evropske unije u Briselu 25-26. juna.
Izvor: EurActiv.rs
Foto: Shutterstock.com
http://www.euractiv.rs/eu-prioriteti/8782-putin-amnestirao-ofor-kapital-.html
Američki general: Evropa i SAD nemoćne pred Putinom
Vladimir Putin je najmoćniji svetski lider, izjavio je američki general u penziji i vojni analitičar Džek Kin u programu televizije "Foks njuz“.
Kin opisuje ruskog predsednika kao "možda najopasnijeg i najcenjenijeg“ svetskog lidera koji je još i veoma popularan u svojoj zemlji.
Odgovarajući na pitanje novinara Foks njuza“ o tome mogu li zemlje G7 "pružiti otpor“ Rusiji, Kin je izjavio da su i Evropa i SAD "bespomoćne“ pred Rusijom. Vladimir Putin, sa svoje strane, odlično zna nedostatke NATO-a i koristi ih, naglasio je američki general.
Kin se ipak pridružio nizu zapadnih eksperata koji optužuju Putina za "aneksiju Krima“ i vojne akcije u Istočnoj Ukrajini. Moskva je ranije više puta odbacivala slične optužbe.
Američki general je dodao da Zapad treba da odgovori na akcije Rusije na dva načina: da pošalje Ukrajini smrtonosno oružje i prebaci više snaga NATO-a u baltičke zemlje, ali da do toga, po njegovom mišljenju, neće doći.
- To su važne stvari, ali ih ne radimo - izjavio je on.
Vladimir Putin je u svom nedavnom intervjuu za italijanski list "Korijere dela sera“ izjavio je da: samo čovek sa bolesnim umom može i da zamisli da će Rusija napasti zemlje NATO-a. Osim toga, ruski predsednik je naveo da su sve akcije Rusije samo odgovor na pretnje na njenu adresu, pritom ograničene po obimu i po razmerama.
http://vesti-online.com/Vesti/Svet/497683/Americki-general-Evropa-i-SAD-nemocne-pred-Putinom
Putin odlučuje hoće li da uništi rusku ekonomiju
Predsednik SAD Barak Obama izjavio je danas da ruski šef države Vladimir Puitn treba da odluči da li hoće
da uništi rusku ekonomiju "pogrešnom željom da ponovo obnovi slavu sovjetskog carstva"
Obama je na Samitu grupe Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7,rekao da se američki i evropski zvaničnici slažu da sankcije koje je Zapad uveo Rusiji treba da ostanu na snazi dok kod Moskva ne bude poštovala dogovor o prestanku vatre na istoku Ukrajine.
On je ipak dodao da svetski zvaničnici razgovarali o eventualnim novim sankcijama Rusiji.
Obama je kazao da su ;žrtve ruske agresije na Ukrajinu stanovnici na istoku te zemlje koji govore ; ruski jezik, iako Putin tvrdi da baš njih ;želi da zaštiti.
http://akter.co.rs/25-politika/130251-putin-odlu-uje-ho-e-li-da-uniti-rusku-ekonomiju.html
Britanija raspoređuje američko nuklearno oružje, prvi put još od Hladnog rata?
Velika Britanija mogla bi da na svojoj teritoriji ponovo rasporedi američko nuklearno oružje, a sve usled
velikih tenzija u odnosima sa Rusijom. Ovo mogućnost juče je najavio šef britanske diplomatije Filip Hamond.
Filip Hamond je naveo da će britanska vlada "razmotriti mogućnost skladištenja krstarećih raketa sa nuklearnim potencijalom".
On je dodao da "Velika Britanija mora da pošalje jasne signale Vladimiru Putinu" usled zabrinjavajućeg porasta aktivnosti ruske vojske , uključujući i postavljanje projektila u Kalinjingradu, eksklavi na Baltičkom moru.
Na jasno pitanje novinara planira li Britanija da ponovo uspostavi hladnoratovsku praksu i stacionira američke projektile na svojoj teritoriji, Hamond je odgovorio da se "razamtra o tome, te da su Britanci
ekstremno bliski sa SAD".
Ne želi da provocira, ali ne isključuje
nijednu opciju: Filip Hamond
Sa druge strane, Hamond je takođe naglasio da Zapad neće praviti "nepotrebne provokacije".
Podsetimo, američke krstareće rakete 1980-ih godina bile su stacionirane u Berkširu. Ta odluka britanske vlade izazvala je velike sukobe na ulicama između policije i demonstranata, pretežno žena, koje su nedaleko od vojne baze napravile "mirovni kap" i protestovale protiv gomilanja naoružanja.
Godine 1983. čak 70.000 ljudi napravilo je živi lanac dugačak više od 20 kilometara od Grinhama do Aldermastona kako bi izrazili svoje negodovanje zbog američkog oružja na britanskom tlu.
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/565975/STRAH-OD-RUSIJE-Britanija-rasporedjuje-americko-nuklearno-oruzje-prvi-put-jos-od-Hladnog-rata
Bivša članica Pussy Riot: Sadistički zakon o zatvorima u Rusiji
Tony Wesolowsky i Jevgenija Nazaretz
Bivša članica punk grupe “Pussy Riot” upozorava da bi ruski tamničari uskoro mogli dobiti još veće ovlasti
kako bi upotrebljavali silu protiv zatvorenika i to na temelju zakona koji mnogi borci za ljudska prava nazivaju "sadističkim".
Marija Aljohina za Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) je rekla da će, ukoliko zakon bude prihvaćen u Dumi i ono malo “preostale ljudskosti u zatvorskom sistemu biti ubijeno."
Aljohina, danas 27 –godišnjakinja, dobro zna kako funkcionira zatvorski sistem.
Ona i njena kolegica iz grupe Nadežda Tolokonjikova provele su gotovo dvije godine u zatvoru zbog "punk molitve" kojom su se izrugivale Vladimiru Putinu, a koju su otpjevale u moskovskoj crkvi, u februaru 2012. godine, kada je Putin bio u utrci za treći predsjednički mandat uz podršku Ruske pravoslavne crkve.
Iz zatvora su puštene u decembru 2013, a za opću amnestiju su rekle da se radilo o običnom propagandnom triku koji je trebao Putinu uoči Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.
Od puštanja iz zatvora Aljohina i Tolokonjikova su postale velike zagovarateljice reforme zatvorskog sistema za kojeg kažu da je “pokvaren do srži”.
Međutim, Aljohina smatra da bi sustav mogao postati još brutalniji.
Zakon, koji je Vlada uputila Dumi 27. maja, zapravo će proširiti ovlasti zatvorskim čuvarima tako da će moći upotrebljavati silu protiv zatvorenika kada procjene da je ugrožen “zatvorski režim” ili da postoji i sama prijetnja o ugrožavanju sistema.
Prema postojećem ruskom zakonu, zatvorski stražari su mogli koristiti silu protiv zatvorenika samo u slučaju “po život opasnih okolnosti”.
Zakon će također omogućiti korištenje elektrošokova protiv zatvorenika.
Štoviše, predloženi zakon će osloboditi zatvorske čuvare odgovornosti ukoliko zatvorenici budu ozlijeđeni kada stražari budu koristili “fizičku silu koja se smatra opravdanom”.
Aljohina dodaje da mnogi od čuvara ne zaziru od “upotrebe pendreka", pa čak i uživaju u zlostavljanju zatvorenika.
"Ako ovaj zakon bude odobren, upotreba pendreka ili elektrošokovi će ovisiti isključivo o procjeni jednog stražara ili odgajatelja", smatra Aljohina.
Glavni problem, kaže ona, je definicija što je povreda pravila, a što prijetnja zatvorskim pravilima.
"Što je kršenje zatvorskih pravila? To bi moglo biti nenamješten krevet ili otkopčan gumb", smatra ona.
Poslanici koji podržavaju oštrije mjere tvrde da je zakon potreban radi suzbijanja navodno sve većeg nereda u ruskim zatvorima i radnim logorima.
Interaktivna mapa zatvorskog sistema
Aljohina smatra da ako toga i ima u ruskom zatvorskom sustavu to je rezultat nehumanih uvjeta u kojima najviše trpe sami zatvorenici.
"Pobune, štrajk glađu, ili samoubojstva su ekstremne mjere koje poduzimaju zatvorenici tek nakon što se dogodilo neko ubojstvo... ili nasilje nad zatvorenicima. To nije nešto što će zatvorenik uraditi tek tako", kaže ona, dodajući da bi "u najmanju ruku bilo neodgovorno reći da netko reže vene ili štrajka glađu, dovodeći vlastiti život u opasnost, samo zbog ucjene ili za zabavu".
Aljohina ističe da grupa za ljudska prava zatvorenika, koju su ona i Tolokonjikova osnovale pod nazivom “Zona pravde”, radi na "interaktivnoj mapi" ruskog zatvorskog sistema.
"Projekt će nam dati punu sliku o zatvorskom sistemu: od uvjeta života, broja nemira, do velikih korupcijskih istraga vođenih u uredima federalnog zatvora” kaže Aljohina za RSE.
Aljohina je o tome govorila tokom posjeta SAD, gdje je razmjenjivala iskustva i informacije s američkim aktivistima za ljudska prava.
Njezin posjet dogodio se mjesec dana nakon što je Putin potpisao zakon koji omogućuje tužiteljima da proglase “nepoželjnima strane i međunarodne organizacije, te ih se zatvori”.
Analitičari podsjećaju da je zakon dio kampanje Kremlja kako bi se ugušile sve oštrije kritike Putinovog trećeg mandata.
Američki State Department je ocijenio da je to "još jedan primjer koji dokazuje da ruska vlada nastoji utišati neovisne glasove i izolirati ruski narod od svijeta."
Putin je 2012. potpisao zakon po kojem se svaka nevladina organizacija koja prima stranu financijsku pomoć mora registrirati kao strani agent.
"Nazivali su me svakakvim imenima, sada i stranim agentom. Meni to ne smeta i ja bih njih mogla nazivati svakakvim imenima", kaže ona i ističe da “Zona pravde” posluje u zakonskim okvirima Rusije, bez potpore stranih partnera.
Aljohina obećava da će i dalje zagovarati ljudska prava, bez obzira na sve i usprkos svim ograničenjima.
"Mislim da će nas teška vremena samo ojačati", rekla je.
"Osim toga, ne postoji drugi način, ako doista vjerujemo da smo građani Rusije. Oni mogu pljačkati naše urede, spaliti ih, nas izbaciti iz zemlje, pa što? Mislim da ćemo ih nadživjeti. Mi smo mladi ljudi, oni nisu", zaključuje Aljohina.
http://www.slobodnaevropa.org/content/bivsa-clanica-pussy-riot-sadisticki-zakon-o-zatvorima-u-rusiji/27060722.html
Rusija i Katar gube organizaciju SP?!
U intervjuu za švajcarski "Zontagcajtung", predsednik Odbora za reviziju Fife Domeniko Skala izjavio je da
bi, ukoliko postoje dokazi koji pokazuju da su glasovi za Katar i Rusiju kupljeni, dodela mogla da se proglasi nevažećom.
Izjava Skale je prva konkretnija poruka nekog iz vrha Fife koja najavljuje mogućnost preispitivanja odluka kojima su naredna dva Mundijala dodeljena Rusiji i Kataru.
"Ako se dokaže da su dobili domaćinstvo zbog kupljenih glasova, moguće je da ostanu bez organizacije svetskih prvenstava. Do ovog dana takvi se dokazi nisu pojavili", rekao je Fifin čovek u odboru za reviziju Domeniko Skala.
Američki Federalni istražni biro (FBI) saopštio je da njihova istraga korupcije u Fifi obuhvata i dodelu organizacije Mundijala Rusiji i Kataru.
Fifa se nalazi u centru pažnje svetskih medija zbog korupcijskog skandala i hapšenja 14 visokih zvaničnika te organizacije, optuženih za razne finansijske malverzacije i primanje mita prilikom odabira domaćina za mnogobrojna prošla i buduća fudbalska takmičenja.
Podsetimo, predsednik Fife Sep Blater iznenada je podneo ostavku, samo četiri dana pošto je po peti put izabran na tu funkciju.
Izvršni direktor Mundijala u Rusiji 2018. Aleksej Sorokin rekao je pak da Rusija planira da nastavi sa pripremama za organizaciju tog događaja i da ne očekuje epohalne promene u vezi sa dobijenim domaćinstvom.
http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/1943082/Rusija+i+Katar+gube+organizaciju+SP%3F%21.html
Njujork tajms: Rusija ratuje i novcem, ideologijom i neistinama
Rat u Ukrajini, zbog koga su se zavadili Rusija i Zapad, ne vodi se samo tenkovima, artiljerijom i vojnicima, budući da Moskva, prema tvrdnjama američkih i evropskih zvaničnika, sve više koristi različite vrste oružja: novac, ideologiju i dezinformacije, piše "Njujork tajms".
Iako administracija američkog predsednika Baraka Obame i evropski saveznici pokušavaju da suzbiju rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, oni sve više moraju da se bore kod kuće protiv ruske upotrebe ekonomske moći, finansiranja evropskih političkih partija i pokreta i širenja alternativnih informacija o sukobu u Ukrajini, piše njujorški list.
Na samitu G7 u Krinu, u Nemačkoj, svetski lideri su razgovarali o svetskoj privredi, klimatskim promenama, terorizmu i održavanju sankcija protiv Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin je proglasio susret sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem prošlog meseca u Sočiju diplomatskim uspehom, čime je doveo Obamu u neugodnu poziciju, navodi "Njujork tajms".
Izgleda da je cilj Kremlja da unese podelu, destabilizuje EU i po mogućstvu razjedini ono što je do sada bio realtivno ujedinjeni, mada ponekad krhki, konsenzus prema ruskoj agresiji, ocenjuje list.
Ako Rusija pridobije makar i jednu jedinu članicu EU, ona bi, teoretski, mogla sprečiti obnavljanje ekonomskih sankcija ovog meseca koje ističu ako se sve zemlje članice ne slože da budu produžene, piše "Njujork tajms".
Američki zvaničnici i evropske diplomate su rekli da su za sada uvereni da će sankcije biti produžene na samitu EU 25. i 26. juna u Briselu. Nemačka, dominantna članica EU, podržava produženje sankcija do januara sledeće godine, a manje članice verovatno neće hteti da se usprotive Berlinu, ističe njujorški list.
Rusija je oduvek koristila status izvoznika energenata da bi uticala na svoje potrošače u Evropi i sada vrši pritisak na zemlje u jugoistočnoj Evropi, uključujući Grčku koja je u teškom položaju, da podrže izgradnju novog gasovoda obećavajući ekonomske povlastice, navodi "Njujork tajms".
Ruski oligarsi već dugo drže veliki deo novca u kiparskim bankama pa se ta ostrvska zemlja smatra finansijskom ispostavom Moskve, dodaje ovaj list.
Rusija već nekoliko godina plaća tekstove u novinama i na veb sajtovima u 26 zemalja, uključujući "Njujork tajms", a ruski predsednik Vladimir Putin je počeo još mnogo pre ukrajinske krize da pokušava novcem da utiče na dogadjaje na Zapadu.
http://www.alo.rs/vesti/svet/njujork-tajms-rusija-ratuje-i-novcem-ideologijom-i-neistinama/100918
Нема коментара:
Постави коментар