Oslobađanje od komunističke ideologije

Krajem septembra 2014. godine, razdragani  građani, mašući ukrajinskim zastavama uz povike "Slava u Ukrajini!" srušili su golemi kip Vladimira Iljiča Lenjina, osnivača Sovjetskog Saveza. Na svojoj Facebook stranici, ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov nije žalio palog idola.
"Neka padne", napisao je. "Samo da ovaj krvavi komunistički idol više ne uzima nove žrtve."

Uništen spomenik Lenjina u Krasnojarsku (Odesa)

Dramatično uništavanje Lenjinovih spomenika diljem Ukrajine u trenutku kada su proevropski protesti bili na vrhuncu, bilo je mnogo više od pukog rušenja jednog kipa. To je bio povratak na ključni socijalni, kulturni i psihološki proces koji je započeo  padom Sovjetskog Saveza 1991., ali koji objektivno nikada nije završen. Vladimir Putin smatra jednako opasnim kao i mogućnost da Ukrajina uđe u Europsku uniju ili NATO.
Proces obračuna s ostacima komunizma
Ukrajinski parlament je 9. aprila usvojio četiri opsežna zakona koji bi trebali rasčistiti s komunističkom ideologijom. Izmedju ostalog zabranjuju se sovjetski simboli, te izjednačavaju sa simoblima nacizma. Inicijatori zakona se nadaju da će ti akti značiti konačni i neopozivi raskid s ukrajinskom sovjetskom prošlosti - a samim time, i s Putinovom Rusijom.

"Svaka promjena košta", kaže Volodimir Viatrovič,direktor ukrajinskog Instituta za nacionalno sjećanje. "Ali mislim da su ti troškovi opravdani, jer je to način na koji se zemlja počinje mijenjati.  Dovoljno je pogledati zemlje istočne Evrope (bivše zemlje sovjetskog bloka i baltičke države), koje su prošle proces raskidanja s komunističkom ideologijom. One su se transformirale u normalne ,demokratske države ".

"S druge strane," dodaje on,  "zemlje poput Rusije ili Bjelorusije, gdje nije bilo takvog procesa, već je rehabilitirana sovjetska prošlost, te se države ubrzano kreću prema autoritarizmu."
Reakcije Moskve na ukrajinsku inicijativu o rašćišćavanju s komunističkom prošlosti su izrazito negativne.  U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova 10. aprila se kaže da se "ubrazno vodi borba protiv herojske prošlosti naroda Ukrajine".
"Označavanjem perioda od 1917-1991. za razdoblje borbe za neovisnost Ukrajine i proglašenje 'komunističkog totalitarnog režima' kao kriminalnog vremena u kojem se provodio 'državni teror', sadašnje ukrajinske vlasti pokušavaju izbrisati iz sjećanja milijuna Ukrajinaca stvarnu prošlost te zemlje u 20. stoljeću i njen stalan razvoj u sklopu Sovjetskog Saveza", dodaje se u saopćenju.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je 14. aprila da su novi zakoni "fatalni" za mirovni proces iz Minska koji bi trebao zaustaviti sukob između Kijeva i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini .
Za Putinov Kremlj, komunistička prošlost je vrijeme ekonomskog napretka, socijalnog reda, te - što je najvažnije - pobjede nad nacističkom Njemačkom. No, za veliki broj Ukrajinaca, to je vrijeme gladi, terora i potiskivanja ukrajinskih nacionalnih težnji.
Široki paket zakona uključuje odredbe o centralizaciji i otvaranju svih tajnih arhiva iz doba Sovjetskog Saveza, jednaku osudu komunističkog i nacističkog totalitarizma u Ukrajini, zabranu nacističkih i komunističkih simbola, te počast "onima koji su se borili za ukrajinsku nezavisnost u 20. stoljeću", te uklanjanje komunističkih naziva ulica, trgova i drugih mjesta, kao i vodič za sjećanje na Drugi svjetski rat.

"Glavni motiv zastupnika koji su glasali za te zakone", kaže ukrajinski sociolog Viktor Neboženko, "bio je dati određeni ideološki odgovor na rusku agresiju.“
Neboženko dodaje da javnost u Ukrajini jasno podržava proces razlaska sa komunizmom. On kaže da je njegova agencija za istraživanje javnog mijenja "odavno" prestala provoditi istraživanja o ukrajinskim stavovima prema Lenjinu i Staljinu, a čak i „sami komunisti se više ne pridržavaju sovjetske ideologije." 
Sasvim druga priča je preko granice, u Rusiji, kaže Lev Gudkov, šef ruskog Levada centra, agencije za istraživanje stavova javnosti. U Rusiji su, pozitivni i neutralni stavovi o Staljinu u stalnom porastu. Sada se Staljin smarta najvećom figurom u ruskoj povijesti, nadmašivši čak i povijesne divove poput Petra Velikog i Aleksandra Nevskog.
Državni mediji provode "sustavno trovanje javnog mnijenja" u korist Staljina i komunističkog sistema, ističe Gudkov.
Cilj državne propagande je smanjiti broj onih koji su protiv Staljina ili su pak ravnodušni prema njemu.

Uništen spomenik Lenjina u Krasnojarsku (Odesa)

 
Prema anketi Levada centra iz marta, gotovo 37 posto Rusa ima pozitivan ili uglavnom pozitivan stav prema Staljinu; 29 posto je ravnodušnih; a samo 25 posto vidi Staljina kao negativnu ili uglavnom negativnu ličnost. Trideset i sedam posto anketiranih reklo je da ga poštuju ili suosjećaju s njim, dok je 30 posto izjavilo da su ravnodušni , a samo devet posto je reklo da ga ne vole ili da ga preziru.
Pozitivnim pričama o sovjetskom vremenu pokušavaju se izbrisati traume staljinizma, kažu analitičari. To je i korak prema ponovnom uspostavljanju represivnog aparata države koje bi moglo biti ugroženo  ukoliko na vidjelo izađu zločini protiv sovjetskih naroda.
Britanski povjesničar Orlando Figes piše u svojoj knjizi „Šaptači“iz 2008. da je "ideja o zajedničkom sovjetskom cilju... pomogla ljudima da se pomire sa svojom patnjom, dajući im osjećaj da su i njihovi životi odigrali važnu ulogu u borbi za sovjetski ideal.  Isto tako, ona pruža psihološko opravdanje za one koji su počinili zločine u doba staljinizma ili su sudjelovali u njima".
Sovjetska uloga u Drugom svjetskom ratu, ili, u Velikom domovinskom ratu, kako su ga Sovjeti nazivali, posebno je jaka, piše ovaj povjesničar.
Figes primjećuje da Dan pobjede, 9. maj, nije bio praznik u Sovjetskom Savezu do 1965. godine, kada je Leonid Brežnjev ponovno uspostavio čvrstu kontrolu, nakon djelomične destaljinizacije koju je proveo Nikita Hruščov.
Igor Kulik, ravnatelj Državnog arhiva službe sigurnosti u Ukrajini, ističe da novi zakoni ne zabranjuju  ni jednu ideologiju ili političku stranku.
"Radi se o razumijevanju prošlosti", kaže on. "Neki govore da smo bacili u vjetar 70 godina prošlosti,

Poster ukrajinskog autora Yriya Neroslika

no to nije točno. Našu prošlost moramo istražiti. Ali, ne možemo predati cijelu povijest u ovih 70 godina onima koji za stare sovjetske klišeje  imaju samo riječi hvale."
Ukrajina je pokušala raskrstiti s komunizmom nekoliko puta od osamostaljenja – ali bez uspjeha. Najnoviji pokušaj može biti drugačija priča, jer odvija se na krilima Euromajdana, ali i sukoba s Rusijom.
"Želim naglasiti da novi zakon ineće staviti točku na ovo pitanje," kaže Volodimir Tiliščak, zamjenik direktora Instituta za nacionalno sjećanje Ukrajine.
"Samo smo odškrinuli vrata do konačnog prevladavanja posljedica totalitarizma, otvorili smo vrata povijesti koja nije puna mitova, a sve kako bismo razumjeli prošlost i stvorili vlastitu budućnost."


http://www.slobodnaevropa.org/content/ukrajina-oslobadjanje-od-komunisticke-ideologije/26963781.html

Schaeuble: Plinski posao s Rusijom neće riješiti grčke probleme  

WASHINGTON - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je u subotu da mu je drago što je Grčka spremna potpisati ugovor o plinu s Rusijom, ali da to neće riješiti gospodarske probleme Grčke kojoj nedostaje novaca.

"Drago mi je zbog toga s Grčkom", rekao je Schaeuble novinarima na rubu proljetnog sastanka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu. "Ali ne vjerujem da će to riješiti probleme koje Grčka ima u izvršavanju obveza memoranduma o razumijevanju (s europskim partnerima)", dodao je.
Grčki dužnosnici čine sve što je u njihovoj moći kako bi posudili 15 milijardi eura i tako izbjegli bankrot države, a najveću nadu sad polažu u Kinu i Rusiju, objavili su u subotu grčki i njemački mediji.
Grčki tjednik Karfi objavio je, pozivajući se na vladine dužnosnike, da se grčka nada kineskom zajmu od 10 milijardi eura kao predujam za uporabu Pirejske luke u budućnosti i polog za buduća ulaganja u grčke željeznice.
Drugi grčki tjednik, Agora, koji se također poziva na vladine izvore, navodi da se Grčka nada i pozajmici od 3 do 5 milijardi eura od Rusije koja bi se vodila kao polog za naknade vezane uz dobit od korištenja planiranog plinovoda, poznatog pod radnim nazivom "Turski tok".

http://rs.seebiz.eu/schaeuble-plinski-posao-s-rusijom-nece-rijesiti-grcke-probleme/ar-109924/

Koalicija opozicionih stranaka Njemcova i Navaljnog 

Dve marginalizovane ruske opozicione stranke, ubijenog Borisa Njemcova, i Alekseja Navaljnog, zakletog
neprijatelja ruskog predsednika Vladimira Putina, saopštile su da će formirati koaliciju za izbore. 
Stranka PRP-Parnas Borisa Njemcova i Napredna stranka (Partija progresa) Alekseja Navaljnog saopštile su da će ujediniti snage za lokalne izbore 2015. i za poslaničke izbore godinu dana kasnije.
Te dve stranke optužile su Putinov "autoritarni sistem" da je uništio opoziciju, privredu i bacio Rusiju u sukob s Ukrajinom.
 
"Ubistvo Borisa Njemcova 27. februara ispred Kremlja jasno je pokazalo da u Rusiji ne postoji vladavina prava", navele su stranke.
 
Navaljni i kopredsenik stranke PRP-Parnas Mihail Kasijanov izjavili su da će formirati zajedničku platformu kojom odbacuju "laži, korupciju i agresiju".
 
Bivši oligarh i protivnik Kremlja Mihail Hodorkovski, osnivač pokreta "Otvorena Rusija" podržao je koaliciju.
" 'Otvorena Rusija' je društveni pokret tako da ne možemo da predstavimo izborne liste ali ćemo podržati listu demokratskih kandidata", napisao je Hodorkovski na svom sajtu.
 
Prostorije tog pokreta, koji okuplja proevropske snage u Rusiji, pretresene su u četvrtak, nekoliko minuta pre godišnje TV-emisije tokom koje Putin uživo odgovara na pitanja građana.
 
Po nalogu za pretres, policija je obaveštena da pokret priprema da u nedelju tokom opozicionog "Marš nezadovoljstva i dostojanstva" deli propagandi materijal "sa ekstremističkim pozivima". Moskovska policija nije ništa takvo našla u prostorijama "Otvorene Rusije", ali nije ni odobrila održavanje tog skupa.
 
Navaljni i Kasijanov su rekli da sutra očekuju dolazak i drugih opozicionih stranaka.

Opozicija bez zastupnika u donjem domu parlamenta Lišena bilo kakvog političkog uticaja od dolaska Putina na vlast pre 15 godina, ruska opozicija nema zastupnike u donjem domu parlamenta - Državnoj Dumi. Njemcov, bivši premijer, najvažniji je opozicionar ubijen od kada je Putin na vlasti. Opozicija optužuje Kremlj da snosi određenu odgovornost za to ubistvo, ali su vlasti demnatovale bilo svoju kakvu umešanost i uhapsile pet osumnnjičenih iz Čečenije i Ingušetije. Navaljni (38), borac protiv korupcije i vatreni protivnik Kremlja, osuđen je krajem decembra na tri godine zatvora uslovno zbog prevare. Navaljni je optužen da je s bratom Olegom proneverio 27 miliona rubalja (546.000 evra) i time oštetio francusku kozmetičku firmu Iv Roše. Advokat i popularni bloger, postao je istaknuta ličnost opozicije sprovođenjem istraga korupcije državnih zvaničnika i organizovanjem demonstracija protiv Putina u Moskvi 2011. i 2012. godine.

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/551950/Koalicija-opozicionih-stranaka-Njemcova-i-Navaljnog

Putin naredio Rusima da zaborave Jadransko more

Putin od Rusa traži da idu na Krim

Ove godine Hrvatska i Crna Gora bi mogle da izgube više desetina hiljada novih gostiju iz Ruske Federacije,
odnosno čak 30 odsto turističkog prometa na koji su računale ali i milione evra koje su oni prethodnih godina trošili na odmoru u Hrvatskoj i Crnoj Gori, gde ih je stiglo 140 hiljada, piše Slobodna Dalmacija.
Poslednji podaci organizatora putovanja iz Rusije govore o tome kako je organizovani turistički promet prema Hrvatskoj u velikom zastoju, pa se od tridesetak aviona koji su sletali iz Moskve u Pulu, Split i Dubrovnik, ove godine planira dolazak tek tri takva aviona. Umesto na Mediteran, Rusi će ove godine masovno krenuti na odmor na Krim i u Soči, pa značajan pad rezervacija beleže i Španija i Grčka.
Sva eventualna dvoumljenja Rusa hoće li ipak krenuti prema Jadranu ili drugde na Sredozemlje uklonio je predsednik Vladimir Putin svojom nedavnom instrukcijom svim državnim i javnim službenicima da moraju na odmor na Krim. Kada se celoj toj situaciji doda i činjenica da je devalvacija rublja od gotovo 40 odsto prepolovila kupovnu moć Rusa u protekloj godini, jasno je da turističke zemlje na njih ove godine ne treba previše da računaju.

Potrošnja

- 99 evra dnevno potroše ruski turisti
- 122 evra dnevno potroše turisti iz Britanije
- 32 miliona ruskih putnika svake godine ode u inostranstvo

Previsoke cene

– Veliki pad organizovanog turističkog prometa iz Rusije ove godine nema veze s vizama, nego s Putinovom preporukom da svi koji od države dobijaju platu moraju na Krim, a tu je i pad standarda zbog devalvacije vrednosti rublja. Naime, do pre pola godine njima je deset hiljada rubalja bilo 300 evra, a danas je to samo 150 evra. Zato su im cene turističkih aranžmana u inostranstvu postale preskupe. Osim toga, bankrot velikih turoperatora u Rusiji stvorio je nepoverenje i strah od putovanja i uplata, pa se masovno okreću “domaćem” turizmu na Krimu i u Sočiju. Većina zemalja s velikim turističkim prometom iz Rusije reagovala je drastičnim snižavanjem cena, poput Španije i Grčke. Oni su zapravo svoje ovogodišnje cene doveli na nivo prošlogodišnjih u rubljama, što znači da su snizili aranžmane za 30 do 40 posto. Isto je uradila i Crna Gora, koja za ovu sezonu ima nekoliko letova dnevno iz Moskve za Tivat – kaže Vesna Mazić iz agencije “Panoramic”, specijalizovane za putovanja iz tog dela Evrope prema Hrvatskoj. 
Nedavno objavljeno istraživanje u Rusiji pokazalo je da su krasnodarski kraj, Krim i Abhazija bez sumnje lideri turističke sezone 2015. za Ruse. Među evropskim destinacijama u koje bi rsuki turisti najviše voleli da putuju, na vrhu su Turska, Španija, pa Bugarska i Grčka.

http://vesti-online.com/Vesti/Svet/486366/Putin-naredio-Rusima-da-zaborave-Jadransko-more

Duplo veća zarada Putina i Medvedeva u 2014. godini 

Medvedev i Putin

Prošlogodišnja zarada ruskog predsednika i premijera je udvostručena, pošto je Putin u 2014. godini
potpisao dekret kojim je sebi i Medvedevu povećao plate za 2,65 puta
MOSKVA - Prošlogodišnja zarada ruskog predsednika Vladimira Putina i premijera Dmitrija Medvedeva je udvostručena, pošto je Putin u 2014. godini potpisao dekret kojim je sebi i Medvedevu povećao plate za 2,65 puta.Ruski predsednik Vladimir Putin zaradio je prošle godine 7,65 miliona rubalja (151.424 dolara), što je dvostruko više u odnosu na 2013. godinu, pokazali su danas objavljeni podaci o primanjima ruskih zvaničnika objavljeni na internet stranici Kremlja.

Prosečna mesečna plata predsednika je prošle godine iznosila oko 638.000 rubalja (12.628 dolara), dok je njegova pokretna i nepokretna imovina ostala nepromenjena u odnosu na pretprošlu godinu, javlja ruska novinska agencija Tas.

Predsednik Ruske Federacije od imovine poseduje stan od 77 kvadratnih metara, zemljišnu parcelu površine 1.500 kvadratnih metara, i garažno mesto od 18 kvadrata, dok na korišćenje uzima stan od 153,7 kvadratnih metara i garažu od 18 kvadrata.

Od vozila, Putin poseduje automobile marke "volga" (GAZ M21 i GAZ M21R), "nivu", i prikolicu "skif".

Premijer Medvedev je u 2014. godini zaradio oko osam miliona rubalja (158.240 dolara), što je za 3,8 miliona rubalja više u odnosu na 2013. godinu kada je zaradio oko 4,3 miliona rubalja (85.054 dolara), javlja ruski Tas, i dodaje nisu registrovane nikakve druge promene u njegovom imovinskom stanju, niti u pogledu imovine ni u pogledu akcija.

U 2014. godini, mesecna plata Medvedeva kretala se oko 670.000 rubalja (13.260 dolara).

Portparolka Medvedeva, Natalija Timakova, kaže da premijer nema drugi izvor primanja sem plate.

Uvidom u najnovije podatke o primanjima, Medvedev je i dalje vlasnik stana površine 367,8 kvadratnih metara, zatim zemljišne parcele površine 4.700 kvadratnih metara i dva oldajmera - automobila GAZ-M20 "pobeda" proizvedenog 1948. godine i GAZ-21 M21 "volge" proizvedenog 1962. godine.

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:543551-Duplo-veca-zarada-Putina-i-Medvedeva-u-2014-godini

 Moja drugačija koža

Rusija, godina 2015. Akcije predsednika Putina u Ukrajini privukle su pažnju čitavog sveta, dok o skrivenom konfliktu koji u zemlji postoji godinama skoro da niko i ne govori. Drugačiji su meta, a u Rusiji ih love kao životinje. Prva od tri dokumentarne epizode, "Extreme Russia," istražuje teror koji imigranti iz milošte zovu "lovna sezona". Ovaj šokantni dokumentarac nudi jedinstveni pristup grupama koje love, tuku i ponižavaju imigrante i one koji su drugačiji na bilo koji način
U prvoj od tri epizode koje otkrivaju ekstremnu stranu Rusije, Reggie Yates putuje u Moskvu kako bi se približio nekima od najekstremnijih nacionalista ove zemlje. Dokumentarni film je emitovan na kanalu BBC3, a otvorio je mnoge oči za ovu ni malo naivnu temu.
Film počinje prilično bezazleno, kada Yates sreće hipstere-nacionaliste koji, kako kažu, vole svoju zemlju i koriste društvene mreže kako bi to i pokazali. Sve njihove ideje najbolje se vide na primeru špila karata gde je Putin glavni heroj, a David Cameron demonska sila koju bi trebalo pobediti.
Tek kada pokrene pitanje imigranata u Rusiji Yates se po pvi put otkriva negativne stavove većine prema onima koji imaju drugačiju boju kože. U Rusiji živi oko 11 miliona imigranata, a više od polovine Rusa danas podržava anti-imigrantske ideje.

http://www.e-novine.com/svet/svet-reportaza/119266-Moja-drugaija-koa.html

Jeftina ruska vozila preplaviće Srbiju 

Kako prenosi Blic, bescarinski izvoz srpskog „fijata” na tržište Ruske Federacije za kupce u Srbiji moglo bi
da znači jeftiniju kupovinu ruskih automobila na domaćem tržištu.
I to bar za 12,5 odsto, koliko se danas plaća carina na uvoz vozila iz Rusije. Kako „Blic” saznaje, konačni dogovor o detaljima stavljanja vozila na listu proizvoda za koje između Srbije i Rusije važi bescarinski uvoz, po principu reciprociteta, očekuje se do kraja juna.
- Srbija traži da se promet vozila uvrsti na listu roba za koje se u potpunosti ne plaća carina u trgovini sa Rusijom. Međutim, verovatno će se, ipak, utvrditi neke kvote, odnosno količina vozila za koje olakšice važe. Zasad se, nezvanično, najviše pominjala količina od 5.000 ili 10.000 vozila, objašnjava izvor „Blica” iz Nemanjine.
I dok domaći „fijat” za ulazak na rusko tržište još čeka pronalaženje dilera koji bi ga prodavali, ali i servisa koji bi bili ovlašćeni za održavanje, ruska vozila u Srbiji već imaju razrađenu mrežu i dilera i servisa.
- Zasad na ovom tržištu „Avtovaz” prodaje samo „ladu nivu 2121”. Ona košta 9.500 evra plus porez na dodatu vrednost. Uračunata je i carina koja se sada plaća na uvoz vozila iz Rusije od 12,5 odsto. Ne nudimo sve modele „lade”, jer zbog činjenice da se na njih plaća carina, a na vozila koja stižu iz EU ne, nismo konkurentni. Ako za automobil iz EU treba 5.000 evra, za ruski treba dati 5.750 evra, objašnjavaju za „Blic” u „Rusautu”, ruskom zastupniku za Srbiju.
U Srpskoj asocijaciji uvoznika drumskih vozila veruju da će biti najveće interesovanje za ruska dostavna vozila iz GAZ-a, na koja se danas plaća carina od čak 15 odsto.
- Još nije definisan model reciprociteta u bescarinskom prometu između Srbije i Ruske Federacije. Ukoliko to bude realizovano „automobil za automobil”, može ozbiljno da utiče na druge proizvođače, jer se u Srbiji godišnje proda 19.600 dostavnih vozila. Ne verujem da će, kada je u pitanju putnički program, pojeftinjenje ruskih automobila bitnije uticati na prodaju proizvođača iz EU - zaključuje Milan Vukasović, koordinator Srpske asocijacije uvoznika.
Izvor: Blic.rs

http://auto.blog.rs/blog/auto/domace-trziste/2015/04/18/jeftina-ruska-vozila-preplavice-srbiju