Beograd -- Srpski imigranti nisu opterećenje za Austriju, vrlo dobro su integrisani, zemlja ih je zvala pre 50 godina, a potrebni su i sada, kaže ambasador Johanes Ajgner.
Gostujući u Kažiprstu B92, on je rekao da sa srpskim doseljenicima nema tipičnih problema koji prate imigrante.
"Oni su pozvani kao gastarbajteri i odazvali su se tom pozivu. Velika većina dobro zna nemački, deca se školuju, studiraju, svi oni žive normalan austrijski život. Mnogi su cenjeni kao stručnjaci", kaže Ajgner.
Prema istraživanjima, godišnje više od 30.000 ljudi napusti Srbiju, a od toga četiri hiljade završi u Austriji.
"Naravno da postoje neki problemi, govori se o radu na crno, ali ne rade sve te četiri hiljade na crno. Trenutno postoje diskusije o tome da li treba ograničiti imigraciju ili ne, ali mi nemamo probleme sa kojima se susreću recimo Belgija i Švedska", kaže Ajgner.
Na pitanje o eventualnom uvođenju viza za državljane Srbije, Ajgner kaže da nema razloga za strah.
"Ne vidim to kao realnu opciju. O tome se prosto ne razgovara. Postoji opšta diskusija o migraciji u Evropi, pre svega u Velikoj Britaniji, ali postoji i velika opozicija tome u EU koja zauzima čvrst stav da se ništa ne menja po pitanju slobode kretanja", kaže Ajgner.
Ambasador je naveo da se investitori iz Austrije u Srbije susreću sa već poznatim problemima, kao što su pravni okvir i procedure, ali je rekao da je u kontaktu sa srpskim vlastima koje "su obaveštene o tome šta investitori očekuju".
"Ne mogu da kažem da postoji konkretan plan što se tiče investicija u 2015. godini, ali mogu da kažem da Srbija jeste u fokusu naših investitora", rekao je on.
Neizbežno pitanje jeste i to kako se održavaju odnosi dve zemlje, s obizrom na političku prizmu, naročito nakon godine u kojoj je obeležena stogodišnjica atentata u Sarajevu.
"Možda je odgovor iznenađenje, ali mislim da je dosta dobro što je to iza nas. Imali smo priliku da sa srpskim institucijama organizujemo različitie manifestacije, kroz koje smo mogli da ukažemo na brojne tačke u zajedničkoj istoriji, ne samo na one bolne kao što je sarajevski atentat. Ne treba ništa zaboraviti, ali je možda najbolji način istoriju prepustiti istoričarima, van političkog okvira", rekao je on.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&mm=01&dd=14&nav_category=11&nav_id=946830
Gostujući u Kažiprstu B92, on je rekao da sa srpskim doseljenicima nema tipičnih problema koji prate imigrante.
"Oni su pozvani kao gastarbajteri i odazvali su se tom pozivu. Velika većina dobro zna nemački, deca se školuju, studiraju, svi oni žive normalan austrijski život. Mnogi su cenjeni kao stručnjaci", kaže Ajgner.
Prema istraživanjima, godišnje više od 30.000 ljudi napusti Srbiju, a od toga četiri hiljade završi u Austriji.
"Naravno da postoje neki problemi, govori se o radu na crno, ali ne rade sve te četiri hiljade na crno. Trenutno postoje diskusije o tome da li treba ograničiti imigraciju ili ne, ali mi nemamo probleme sa kojima se susreću recimo Belgija i Švedska", kaže Ajgner.
Na pitanje o eventualnom uvođenju viza za državljane Srbije, Ajgner kaže da nema razloga za strah.
"Ne vidim to kao realnu opciju. O tome se prosto ne razgovara. Postoji opšta diskusija o migraciji u Evropi, pre svega u Velikoj Britaniji, ali postoji i velika opozicija tome u EU koja zauzima čvrst stav da se ništa ne menja po pitanju slobode kretanja", kaže Ajgner.
Ambasador je naveo da se investitori iz Austrije u Srbije susreću sa već poznatim problemima, kao što su pravni okvir i procedure, ali je rekao da je u kontaktu sa srpskim vlastima koje "su obaveštene o tome šta investitori očekuju".
"Ne mogu da kažem da postoji konkretan plan što se tiče investicija u 2015. godini, ali mogu da kažem da Srbija jeste u fokusu naših investitora", rekao je on.
Neizbežno pitanje jeste i to kako se održavaju odnosi dve zemlje, s obizrom na političku prizmu, naročito nakon godine u kojoj je obeležena stogodišnjica atentata u Sarajevu.
"Možda je odgovor iznenađenje, ali mislim da je dosta dobro što je to iza nas. Imali smo priliku da sa srpskim institucijama organizujemo različitie manifestacije, kroz koje smo mogli da ukažemo na brojne tačke u zajedničkoj istoriji, ne samo na one bolne kao što je sarajevski atentat. Ne treba ništa zaboraviti, ali je možda najbolji način istoriju prepustiti istoričarima, van političkog okvira", rekao je on.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&mm=01&dd=14&nav_category=11&nav_id=946830

Нема коментара:
Постави коментар