Srbi više nisu na prioritetnoj listi prijatelja!

Svi pritisci koji pristižu sa Zapada samo su učvrstili verovanje građana Rusije u svoje rukovodstvo. Kremlju je „melem za dušu“ to što se 69 odsto građana osećaju kao „slobodni ljudi“ živeći u Rusiji

 Krajem oktobra moskovski „Levada centar“ sproveo je istraživanje koje je pokazalo da se 86 odsto žitelja Rusije ponosi što živi u toj zemlji. Takav stepen patriotizma bio je zabeležen 2007. godine, godine kada su svi privredni pokazatelji rasli jer se cena nafte i gasa kretala ka istorijskom maksimumu. Pre sedam godina osnova za gordost Rusa je bio ekonomski rast, a sadašnja nacionalna euforija je plod pripajanja Krima i brige za zemljake koji žive u inostranstvu.

Ovo istraživanje još jednom je pokazalo da Srbi nisu na „prioritetnoj listi“ prijatelja Rusije. Srbe vole najviše u provinciji, i to onaj pravoslavno-religiozni deo Rusa, kao i siromašna inteligencija. Oni bogatiji građani, baš kao i oni njima slični u Srbiji, više gledaju na svoje račune na Zapadu nego na siromašnu braću. Onaj ko želi da oseti bratsku ljubav u Rusiji, treba da ide u provinciju i druži se sa obrazovanijim siromašnijim slojem. Što se tiče činovnika, oni ne vole ni svoj narod, a kamoli Srbe, pišu Večernje novosti.

Građani Rusije smatraju da na Zapadu zlonamerno komentarišu događaje na Krimu pa zato upotrebljavaju termin „aneksija“ mada su stanovnici tog poluostrva na referendumu jasno rekli sa kim žele da budu.

Interesantno je da oko 30 odsto građana RF misli da se sada na Zapadu više nego ranije plaše Rusije. Istovremeno 24 posto njih smatra da je u svetu porasla mržnja prema njihovoj zemlji. Samo deset procenata smatra da Rusiju sada više uvažavaju, dok 11 posto misli da je bolje razumeju.

Za rukovodstvo u Kremlju je melem za dušu to što se čak 69 odsto građana „oseća kao slobodni ljudi živeći u Rusiji“. Do sada je rekordan broj „slobodnih ljudi“ bio 2007. i 2011. kada se tako osećalo 58 odsto građana. Jasno je da i u Rusiji ima nezadovoljnih kao i u drugim zemljama, ali je neosporno da mitinzi opozicije okupljaju sve manje ljudi. Eksperti objašnjavaju da su događaji u Kijevu koji su režirani u inostranstvu, uticali na to da mnogi u Rusiji sada smatraju da se ne sme dopustiti nikakvo mešanje sa strane koje se inače „pakuje“ kao pomaganje demokratizacije zemlje, a zapravo je stvaranje haosa i rušenje legitimnih vlasti.

Sva istraživanja sprovedena u Rusiji u poslednje vreme pokazuju da ljudi u velikoj većini podržavaju svoju vlast kako na domaćoj, tako i na inostranoj političkoj sceni. Koliko se promenilo političko raspoloženje Rusa, pokazuje činjenica da sada samo 20 odsto ispitanika ne podržava stavove i akcije Kremlja. Poređenja radi u leto 2003. čak 80 odsto ispitanika je govorilo da „to što se događa u zemlji je sramotno“. Kasnije se broj tih žestokih kritičara smanjivao i sada dostiže tek 20 odsto.

Interesantno je da rast patriotizma nije povećao angažovanost građana. I dalje je veliki procenat onih koji kažu da je njihov uticaj na politički i ekononomski život minimalan. Sociolog Aleksej Graždankin objašnjava da Putinovi glasači nemaju ambicija da oni učestvuju u rukovođenju političkim procesima već veruju da on to može dobro da radi.

Bivši polittehnolog Kremlja, a sada oštar kritičar Putina, Gleb Pavlovski smatra da sociološka istraživanja u Rusiji ipak ne daju objektivnu sliku.

- Ako se moj politički život sveo na gledanje TV i mislim da od mene ništa ne zavisi, ako ja davno nisam učestvovao u političkom životu, pošto izbori i nemaju element izbora, onda moji odgovori nemaju vrednost - kaže Gleb Pavlovski.

Neosporno je da na rast patriotske euforije u Rusiji bitno utiču najmoćniji mediji a to su vodeći državni TV kanali. Čak 46 odsto građana Rusije svoje slobodno vreme provodi uz televizor. Što se tiče socijalne strukture najviše gledaju, pa i veruju, onome što na televiziji vide i čuju, siromašniji slojevi. Mnogo manje je onih koji u svojim slobodnim satima biraju da budu sa prijateljima, da se bave nekim hobijem ili nešto čitaju. Čak i internet nije dovoljan mamac, da bi se na njega trošilo slobodno vreme, jer je tek na petom mestu aktivnosti tokom časova dokolice.

To sve ipak jasno pokazuje da onaj ko vlada najmoćnijim medijima bitno može da utiče na političku svest svojih građana.

Kao i u predtodnom istraživanju građani smatraju da je Kina glavni prijatelj Rusije, pa tek onda Belorusija i Kazahstan koji su sa Moskvom u carinskoj uniji. Dok su 2008. godine 23 posto Rusa smatrali Kinu najprijateljskijom zemljom, danas tako misli mnogo više, 51 posto. Na drugom mestu je Belorusija sa 32 posto, dok je na trećem Kazahstan sa 20 posto. Zbog toga što se o zemljama BRIKS-a sve više i govori i piše u Moskvi, sada devet posto Rusa Indiju smatra prijateljskom zemljom, a Brazil četiri posto. Toliko simpatizera u Rusiji ima i Kuba.

Što se tiče neprijatelja, Rusi i dalje misle da je to SAD, a zatim do juče „bratska Ukrajina“. Čak 73

Interesantno je da su pre šest godina 25 posto Rusa smatrali Gruziju neprijateljskom zemljom, dok sada tako misli samo jedan posto, a ostali su prema njoj ravnodušni.

posto Rusa tvrdi da ima antipatije prema SAD. Tokom 2008. godine Amerikance je simpatiziralo devet posto Rusa, sada samo jedan posto. I Nemačka je sada jedan od glavnih neprijatelja pa je pretekla tradicionalno nedruželjubivu Veliku Britaniju. Nemačka se 2008. u Rusiji smatrala jednom od glavnih saveznika i imala je podršku 17 posto građana. Sada je ta podrška zanemarljivih dva posto Rusa. Pao je i broj simpatizera Francuske sa šest na jedan posto. Odnos prema zemljama EU se bitno promenio kad su one pod pritiskom Vašingtona uvele sankcije Rusiji.

(Večernej novosti)

http://www.kurir.rs/vesti/politika/patriotska-euforija-trese-rusiju-srbi-vise-nisu-na-prioritetnoj-listi-prijatelja-clanak-1620335

Putin za jačanje veza sa Sjevernom Korejom

Moskva želi jaču saradnju s Pjongjangom, kako bi se unaprijedila regionalna sigurnost.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u srijedu na jačanje veza sa Sjevernom Korejom, kako bi se unaprijedila regionalna sigurnost, i to dan poslije sastanka s ličnim izaslanikom sjevernokorejskoga čelnika Kim Jong-una.

Visoki sjevernokorejski dužnosnici rijetko posjećuju Moskvu, ali sad se ta izolirana država bori

protiv rezolucije Ujedinjenih naroda, koja je Pjongjang prijavila Međunarodnome krivičnom sudu zbog navodnih zločina protiv čovječnosti.

Rusija je jedna od pet država koje učestvuju u razgovorima sa Sjevernom Korejom, a u vezi s njenim nuklearnim programom.

Uz Rusiju, to su još Južna Koreja, Kina, Sjedinjene Američke Države i Japan.

Kremlj nije objavio pojedinosti Putinovog sastanka s Cho Ryong-haeom, Kimovim bliskim saradnikom i visokim dužnosnikom vladajuće Radničke partije, koji je bio u sedmodnevnoj posjeti Rusiji.

Poziv na sankcije

Ujedinjeni narodi su napravili prvi korak prema pokretanju postupka protiv Sjeverne Koreje pred ICC-om zbog zločina protiv čovječnosti, što je uzrokovalo bijes Pjongjanga.

Nakon vrlo napete rasprave Komisije za ljudska prava, Generalna skupština UN-a izglasala je rezoluciju kojom se od Vijeća sigurnosti UN-a traži da se obrati tom sudu.

Rezolucija povezuje navodna kršenja ljudskih prava s čelništvom Sjeverne Koreje i poziva Vijeće sigurnosti UN-a da razmotri ciljane sankcije protiv odgovornih za zločine.

Glasanje je uzrujalo ambasadora Sjeverne Koreje pri UN-u Sin Son-hoa, koji je rekao da više nema razloga za dijalog o ljudskim pravima s Evropskom unijom, koja stoji iza rezolucije, zajedno s Japanom.

Sjevernokorejski ambasador je upozorio na posljedice te naglasio da će oni koji stoje iza rezolucije "biti odgovorni za sve posljedice, jer su uništili mogućnosti i uvjete za saradnju na polju ljudskih prava".

Pjongjang i njegovi saveznici žestoko su lobirali protiv usvajanja rezolucije, navodeći da bi rezolucija protiv jedne zemlje bila opasan presedan, nakon kojeg bi i druge zemlje u razvoju mogle biti slična meta.

Postoji dovoljno dokaza

Diplomati kažu da će Kina vjerovatno iskoristiti svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a, kako bi izbacila iz rezolucije poziv da Sjeverna Koreja bude procesuirana pred ICC-om.
Taj stav će sigurno podržati i Rusija.

Kina smatra da Vijeće sigurnosti UN-a nije prikladan forum za raspravu o ljudskim pravima.

Prethodno je specijalni izvještač UN-a za stanje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji Marzuki Darusman izjavio kako postoji dovoljno dokaza da je sjevernokorejski vođa Kim Jong-un odgovoran za masovna kršenja ljudskih prava svog režima.

Izvor: Agencije

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/putin-za-jacanje-veza-sa-sjevernom-korejom