
mito, Doze straha i panike, Ortopedu pritvor zbog sumnje da je tražio mito, Transkript razgovora lekara: Danas samo kvadrat stana, Vojvođanski lekari "na skeneru" zbog mita, Četvoro lekara primalo mito" - ovo su samo neki od naslova u poslednjih par meseci sa samo jednog nacionalnog medija.
Sličnih naslova ima na desetine u svim drugim medijima u Srbiji, a oni mnogo više nego bilo šta govore u kolikom problemu se nalazi srpsko zdravstvo i koliko je korupcija prisuta među lekarima, sestrama, tehničarima, laborantima i ostalom medicinskom osoblju.
Skoro da nema veće zdravstvene ustanove u Srbiji koja se bar jednom nije našla na naslovnim stranama jer je u njoj uhapšen neko od lekara zbog korupcije ili zbog sumnje da je osoblje ili uprava umešana u neku od raznih afera povezanih sa korupcijom. Iako sva istraživanja koja se sprovode poslednjih godina govore da je zdravstvo možda i najviše zahvaćeno korupcijom, i podaci iz ranijih decenija, čak i iz perioda SFRJ govore da je i tada bilo problema sa podmićivanjem lekara i medicinskog osoblja.
Ono što je posebno izraženo je da korupcije u ovom sektoru ima od najnižeg nivoa, gde tehničar ili laborant traži mito kako bi pacijentu pružio neku uslugu preko veze ili čak samo obavio svoj redovan posao, do onog najvišeg nivoa sistemske korupcije, gde je nekoliko državnih ustanova i visokih zvaničnika povezano sa privatnim kompanijama u poslovima sumnjivih nabavki opreme, lekova, građevinskih radova i slično.
Draško Karađinović iz NVO "Doktori protiv korupcije" kaže za 021 da sva istraživanja govore da je
- Dve stvari su važne - percepcija korupcije i iskustvo s njom. Što se tiče percepcije, tj. utisku tu je
Predsednik sindikata zdravstva za južno-bački okrug Vladimir Radomirović ne misli da je zdravstvo korumpiranije nego drugi sektori našeg društva. On posebno napominje da je korupcija sveprisutna u celom društvu i da se ne može samo zdravstvo izdvajati kao loš primer.
- Smatram da je zdravstvo kao i sve u našem društvu materijalno i u svakom drugom segmentu ugroženo. U zdravstvu ima i veliki broj zaposlenih sa malim primanjima, ali to ne opravdava korupciju. Radi se o osobama koje krnje ugled ove branše. To su ljudi sa imenom i prezimenom i njih treba prozvati ako traže nešto - navodi Radomirović.
Novinarka Ivana Brcan koja se godinama bavi pitanjima iz domena zdravstva kaže za 021 da je korupcija u ovoj oblasti sveprisutna.
- Svakodnevno se dešava, što u Domu zdravlja, što u Hitnoj pomoći, što u velikim Kliničkim centrima. Problem je što su ljudi ovde navikli da časte za svaku uslugu na koju imaju pravo, bilo to sa 100 grama kafe i čokoladom ili flašom vina. Ali i to je jedan vid korupcije. Na ortopediji im traže novac da ih pomere na listi čekanja za operaciju kuka, na neurohirurgiji traže isto tako za neke nepostojeće intervencije, što se videlo kad je pre godinu i po dana uhapšen jedan hirurg. Za porodilište neće nikoa javno da izađe i kaže da se traži 500 evra za carski rez iako nema medicinskih indikacija. Ovo nije samo u Novom Sadu, nego i u Beogradu, Nišu i drugim centrima - navodi ona.
Ivana Brcan napominje da pacijenti tačno znaju kome i koliko treba da plate da bi stigli na intervenciju mimo liste čekanja.
- Problem je što se pacijenti slabo odluče da prijave takve lekare, jer se plaše da će ih drugi odbiti kad
im zatreba druga intervencija, njima ili njihovoj deci. Tu je i problem oko dokazivanja, koji podrazumeva nabavljanje lažnih novčanica, ali i prisluškivanje osumnjičenih, pri čemu tužilaštvo to jako retko odobrava. Sve je to jako teško dokazivo. Neurohirurga u Kliničkom centru Vojvodine policija je slušala godinu dana. Kada su se preslušavali snimci videlo se da je on svaki dan suprugu obaveštavao u šiframa koliko je tog dana dobio para.
Pričao je - "Dušo, danas samo 300 poena" ili "Danas sam zaradio kvadrat stana". Sve je bilo u šiframa, a tužilaštvo je imalo i svedoka koji ga je prijavio. On je takođe uzimao novac za nepostojeće intevencije, kao npr "zaštita za živce". Međutim, pacijenti su laici i ne znaju da tako nešto ne postoji, oni doktoru veruju. A on nije usamljen primer, štaviše, nije malo takvih - priča Brcan.
Karađinović smatra da korupcija u zdravstvu dolazi do izražaja mnogo više nego u drugim segmentima društva, jer su sistemski zakoni iz ove obalsti takvi da omogućuvaju, čak i legalizuju određene vidove korupcije.
- Siromaštvo je opšte, mi smo u državi koja je ekonomski neuspešna. U zdravstvu situacija dodatno pogoršana jer postoje sistemski zakoni koji imaju koruptivne odredbe. Tako u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti imate da državni lekar istovremeno radi privatno. Samim tim kada imate javni konflitkt interesa u zakonu, jasno je da je to pokretač koruptivnih elemenata. Zamislite kad bi u pravosudnim zakonima bilo dozvoljeno da su sudije prepodne sudije, a popodne advokati - navodi Karađinović za 021.
On dodaje da bi korupcija u zdravstvu, prvenstveno ona najniža kada lekar traži novac za svoj rad od pacijenta, bila na niskom nivou da je suzbijena visoka sistemska korupcija.
- To je visoka korupcija koju građani ne vide tako jasno i koja se dešava na nivou menadžmenta zdravstvenih ustanova, ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje. Tu dolazimo do javnih nabavki, investicionih ulaganja, raznih drugih velikih finansijskih aktivnosti koje građani ne vide. Niko ne postavlja pitanje zašto u Srbiji imamo 12 aparata za zračenje, a trebalo bi preko 30. Dakle, postavlja se pitanje zašto nema dva puta više aparata i zašto se prave liste za čekanje za zračenje? To je posledica te visoke sistemske korupcije. Kada imate problem sa listama čekanja za zračenje to je dokaz da je sistem podlegao koruptivnim interesima - tvrdi predstavnik NVO "Doktori protiv korupcije".
Radomirović kaže za 021 da poboljšanje možemo očekivati kada Srbija bude pravno uređena država i ekonomski stabilno društvo u kome će se vrednovati rad i znanje.
- Mi ćemo probleme rešiti i samo ćemo imati pojedinačne ekstremne slučajeve korupcije kada budemo pravno uređeno i ekonomski stabilno društvo. Dok god je situacija u društvu takva da je lekar plaćen manje od nekih vozača u javnim preduzećima, dešavaće se da ljudi popuštaju. Gledajući celokupnu situaciju u našem društvu pobrkani su svi odnosi. Upravo zbog toga se kao sindikat pokušavamo izboriti za lekare i drugo osoblje. Nismo mi protiv štednje, ali moraju svi da podnesu isto opterećenje - navodi predstavnik sindikata zdravstva, dodajući da će se sa poslednjim smanjenjima ceo srednjoškolski kadar primaći donjoj granici.
Brcan ističe da je poražavajuće što država, sem deklarativno, ništa ne preduzima da reši problem korupcije ne samo u zdravstvu nego i u drugim oblastima. Ona navodi da je problem i u proceduri oko dokazivanja postojanja korupcije koja je komlikovana i otežava da ljudi prijave sumnjive slučajeve.
- Država ništa ne preduzima. Da je pokazala da ima volju da se obračuna sa korupcijom, prvo bi povećala plate u zdravstvu, ali i u drugim važnim sektorima, kao što je policija. Mora da se olakša postupak dokazivanja, a ne da pacijent ode i kaže doktor mi je tražio pare i ja sam mu dao, pa mu u policija kažu da ode ponovo kod njega sa lažnim novčanicama i slično. Treba da se veruje građanima, lako će se otkriti ako neko laže - navodi Ivan Brcan.
Karađinović navodi da će korupcije u zdravstvu biti sve dok država ne krene ozbiljno da se bori, a ne da se sve svede na hapšenja lekara na parkingu sa 200 evra u džepu.
- Zapravo mi retko kada imamo priliku da vidimo da je uhapšen neki rukovodilac u zdravstvenoj ustanovi, funkcioner u vladi ili ministarstvu, direktor neke bolnice i slično. Taj oblik korupcije jeste teže dokaziv, ali se može dokazati. Očigledno je da nema političke volje za borbu protiv korupcije u zdravstvu, posebno protiv te na visokom nivou. Bilo je nekih poteza, poput pokretanja afere "dijazepam" odnosno istrage sa prometom psihoaktivnih supstanci, ali i dalje čekamo da se taj trend nastavi. Mi inače imamo nekoliko velikih afera u zdravstvu, kao što je trgovina sa listama čekanja na Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici, zatim trgovina pogrebnika sa lekarima Hitne pomoći u Beogradu, slučaj nekvalitetnih rastvora za dijalizu u bolnici u Kraljevu, vakcine za svinjski grip i drugo. Svi ti slučajevi su ostali u fioci. Svi ti slučajevi moraju biti dovedeni do kraja da se vidi namera države da se bori protiv korupcije u zdravstvu - objašnjava Karađinović.
Nadležni organi očigledno ne rade svoj posao, dok strukovna udruženja ne sankcionišu one lekare koji čine zloupotrebe. Problem su i sudske istrage protiv lekara koje su tabu tema.
Iako korupcija nije samo problem zdravstva već i drugih delova društva, izvesno je da je u ovoj oblasti daleko primetnija jer građani češće dolaze u kontakt sa zdravstvenim radnicima nego sa policijom, sudstvom ili lokalnom administracijom. Država je malo toga uradila da bi suzbila korupciju u zdravstvu, posebno onu visoku koja dotiče najviše rukovodioce, ali i političare u vlasti i tiče se javnih nabavki opreme ili lekova, građevinskih radova i slično.
Međutim, to će morati da dođe na red i to vrlo brzo jer se Srbija kreće ka Evropskoj uniji i moraju se početi primenjivati standardi koji važe u ostatku Evrope. (Žarko Bogosavljević)
http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Korupcija-vlada-zdravstvom.html
Нема коментара:
Постави коментар